Zaoštravanje odnosa sa Zapadom i oružani sukob u susjednoj Ukrajini Rusija plaća većom inflacijom, padom BDP-a i zaustavljanjem privrednog rasta.
Zbog aktuelne situacije u Ukrajini, zategnutost u odnosima između Rusije i Zapada u ovom trenutku je najveća još od pada Berlinskog zida, piše B92.
Centar crne i obojene metalurgije, izvor dragocjenih metala i ruda, prestonica mašinske industrije i sofisticiranih optičkih sistema, Uralski region je i mjesto koje je vrlo osjetljivo na postojeće I buduće sankcije za industriju – ovo je, naime, i centar vojne industrije.
“Za sada ne možemo da kažemo da ima direktnog uticaja sankcija. Ali jesmo izgubili tržište I saradnju jer su naše kompanije tijesno sarađivale sa Ukrajinom. Kriza u Ukrajini nanijela je privremenu štetu. Ali već se nalaze drugi partneri. Privreda je osetiljiva I na kurs rublje I dolara I spoljnopolitčke promene”, rekao je gubernator sverdlovske oblasti Jevgenij Kujivašev.
Sankcije još nisu direktno osjetili, tvrde u Uralskoj optičko-mehaničkog fabrici” čija se paleta proizvoda kreće od inkubatora preko saobraćajne signalizacije do sisteme za navođenje raketa i nišana.
Ako se nađu na spisku sankcionisanih, oni imaju sigurnog kupca – državu koja je riješila da uloži do 2020. godine 620 milijardi dolara u modernizaciju vojske. Država, tačnije državna firma, je kupac i u Uralskim lokomotivama.
“Ugovor je na 1200 sekcija tj 240 vozova sa 5 vagona. sledeće godine treba da isporučimo 30 vozova”, rekao je direktor proizvodnje lokomotiva i šasija Uralske Lokomotive Oleg Spaj.
Vozovi međutim nisu sasvim ruski kao ni firma – 50 odsto je u vlasništvu Simensa.
Lastočke su se proslavile na Olimpijskim igrama i u Sočiju, međutim sve one napravljene su u u Nemačkoj. Prva ruska lastočak sa proizvodne trake izašla je maja ove godine. Međutim i dalje više od 30 odsto djelova se proizvodi u inostranstvu.
Uvoz djelova postao je komplikovaniji i sa padom rublje skuplji. Potpuna lokalizacija proizvodnje je nemoguća, kažu u kompaniji.
Problem velikog udjela stranih komponenti postoji u svim industrijskim granama. Prema podacima ministarstva trgovine, 90 odsto elektronike u ruskom oružju je uvozno. 60 -80 odsto stranih komponenti je u teškoj industriji, 80 -90 odsto u elektronskoj, slična je situacija u farmaciji, proizvodnji medicinske opreme.
“Program zamjene inostranih djelova na domaće je federalni i jednistveni u cijeloj zemlji razrađen na nivou vlade. Nismo mi sami po sebi. Mi ispunajvamo naš regionalni dio. Napreduje nam program u prehrambenoj industriji”, rekao je gubernator Kujivašev.
Važnost zamjene stranih delova za domaće Vladimir Putin kao premijer isticao je još 2009. godine. Sada je, s promejnom političkih i ekonomskih uslova i padom cijene nafte to postalo ruski ekonomski prioritet broj jedan. Kako su sankcije ruskim kompanijama onemogućile dugoročne kredite kod stranih banaka, za investicije će se mnogi obratiti državi.
