“Glavna razlika između običnih smrtnika i onih najbogatijih je to što oni znaju kako kontrolisati novac. Ne dopuštaju da im on bude vladar i kontroliše ih”, misli Jaime Tardy, koji je za svoju knjigu intervjuisao više od 150 milionera o načinima na koje su akumulirali svoje bogatstvo.
“Oni kormilare svojim finansijskim carstvom samouvjereno i hrabro poput iskusnog kapetana broda. Ako finansijama pristupate sa strahom i neznanjem, naći ćete se u situaciji identičnoj onoj da u malom čamcu plovite okeanskim bespućima”, nadovezao se Tardy.
Ovakva teorija američkog autora i biznis mentora samo je djelimično tačna, obuhvaća samo jedan mali dio istine o uspjehu, budući da neke segmente poput privilegiranosti, sreće, poznanstva i situacije na tržištu uopšte nisu uzeta u obzir. Ipak, postoje neke univerzalne greške koje ljudi čine u upravljanju svojim novcem, a koje su oni u dobroj finansijskoj situaciji sveli na minimum.
Bijeg od realnosti jedna je od takvih grešaka. Ljudi često ne žele da razmišljaju o tome koliko troše, koliko će imati više ili manje sljedeći mjesec, i tako balansirati ovomjesečnu potrošnju. Stanje na tržištu, kretanje cijena i sl. često odbijaju ljude, smatraju cijeli proces prekomplikovanim. No, razumijevanje onoga što se događa u svijetu pomoći će vam i na ličnom nivou. Takva nezainteresovanost i bježanje od istine često dovodi do druge velike greške, a to je preveliko trošenje, život iznad vlastitih mogućnosti. Treća velika greška je ne razmišljanje o štednji za neke važne događaje koji će se dogoditi u budućnosti poput vjenčanja, rođenja djeteta, krštenja, rođendana, organizovanja sahrane.
To su sve situacije koje od nas zahtijevaju velike iznose, a jednom kada se nešto od toga dogodi, šok na računu, ako nemamo dovoljno ušteđevine može bit ogroman. No, preveliki strah od bilo kakvog troška ili ulaganja u budućnost i oprez koji graniči sa paranojom, jednako je velika greška kao nemar prema finansijama. Često potrošači traže što jeftinije proizvode, ne razmišljajući o njihovom kvalitetu, već su srećni na svakom ušteđenom euru. Kod kupovine tehnoloških proizvoda tako se često dogodi da kupovina jednog skupljeg, ali kvalitetnijeg proizvoda bude puno dugoročno gledajući isplatljivija, dok kupiti jeftiniju hranu, nažalost vrlo često znači i kupiti nezdravo. Ne treba samo razmišljati kako uštedjeti više, nego pokušati i dobiti više.
Ovi savjeti neće od vas napraviti milionera, no možda će vam barem malo pomoći u organizovanju vlastitog budžeta svakoga mjeseca.
