Spor i bolan oporavak grčke ekonomije nakon katastrofalne dužničke krize nameće zanimljivo pitanje: Koja zemlja je sada preuzela titulu najnesposobnije siromašne evropske zemlje kojoj je potrebna pomoć drugih zemalja iz EU? Odgovor je definitivno Hrvatska, piše Financial Times.
“Hrvatska je mala zemlja koja je tek prošle godine ušla u Evropsku uniju, a nije ni deo eurozone. Ima prekrasna ostrva i plaže gdje je život naizgled pirjatan. Zbog toga Hrvatska i njeni ekonomski problemi često ostanu nezapaženi”, počinje tekst FT slikom klasičnih hrvatskih plaža.
Ali, zemlja je već šestu godinu u recesiji, a za to vrijeme izgubila je gotovo 13 odsto svog BDP-a. Nezaposlenost se kreće na nivou od oko 17 odsto, a među mladima doseže gotovo 50 odsto.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
To je socijalna katastrofa koja se ne razlikuje previše od one koja je u poslednjih pet godina zadesila Grčku i Španiju. U Hrvatskoj, baš kao i u Grčkoj, postoji neefikasan javni sektor sa zaposlenima na poslovima koji očito ne služe javnom interesu te samo prikrivaju pravi nivo nezaposlenosti. Ovaj problem je uvećan nedostatkom kompanija iz privatnog sektora koje mogu stvoriti radna mjesta uspješno se takmičiti na EU tržištu.
Nije slučajnost što zemlje poput Makedonije, Srbije i Slovenije, koje su takođe poput Hrvatske nekad bile dio Jugoslavije, imaju velikih poteškoća u prihvatanju ekonomskih reformi u proteklih 20 godina. Tradicija zapošljavanja u državnom sektoru po političkoj liniji teško izumire u jugoistočnoj Evropi, piše FT.
Članstvo u Evropskoj uniji trebalo je da pomogne zemljama srednje i istočne Evrope osiguravajući ih milijardama eura kroz fondove regionalne pomoći kako bi se ti novci uložili u modernizaciju infrastrukture i slične projekte. Odličan primjer je Poljska koja je pametno iskoristila novac, kao i Španija devedesetih.
Međutim, Hrvatska se pokazala izuzetno sporom u korišćenju sredstava koje im je EU stavila na raspolaganje u svrhu razvoja sedam godina prije priključenja samoj EU. Država hitno treba efikasne menadžere i jasan pravni okvir.
“Efikasna upotreba EU sredstava biće ključna za izvlačenje Hrvatske iz sopstvenih navika. Ali najvažnije od svega, Hrvatskoj treba dašak svježeg vazduha u svojim političkim i administrativnim redovima. Bilo bi previše od njih očekivati da priznaju svoje nedostatke i greške iz prošlosti. No mogu li bar zasukati rukave i započeti već odavno zakasnjelu modernizaciju hrvatske države?”, pitanjem tekst o hrvatskom privredi zaključuje Financial Times.
