Preporuke Evropske komisije za slovenačke banke su nerealne

Dodajte komentar

Slovenački ministar financija Uroš Čufer rekao je da rokovi koje je Evropska komisija dala Sloveniji za restrukturiranje bankarskog sektora nisu realni, ali da pokazuju želju Brisela da se u Sloveniji održi tempo reformi, u intervjuu za slovenački list Delo objavljenom juče.

Slovenačka vlada nedavno je uložila prigovor Evropskoj komisiji na preporuku po kojoj bi Novu kreditnu banku Maribor (NKBM) trebalo privatizovati do kraja ove godine i uskoro pripremiti za privatizaciju i restrukturiranje druge državne banke, prvenstveno zbog ocjene da je to radi ostavke sadašnje vlade i priprema za parlamentarne izbore neizgledno.

Čufer je, međutim, rekao da mu se čini kako je program za privatizaciju NKBM-a spreman i da omogućava privatizaciju do kraja godine, dok svojim drugim rokovima Evropska komisija zapravo ukazuje kako je važno održati tempo reformi.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

“Kratki rokovi koje nam je dala Komisija pokazuju da ona želi da ne izgubimo tempo u strukturnim reformama. No, u isto vrijeme Brisel je svjestan mehanizama djelovanja prijelazne vlade do konstituisanja nove i zato je dobro da smo o preporukama i rokovima tražili povratnu informaciju”, kazao je Čufer.

“Rokovi koji su postavljeni ne čine nam se realnim s obzirom na naš pravni sistem, ali je malo vjerovatno da će ih Evropska komisija promijeniti. No, dobro je da smo poslali primjedbe. Tako će nova vlada imati u dijalogu s Evropskom komisijom jak argument da smo na nerealnost rokova upozoravali od samog početka”, kazao je Čufer.

Evropska komisija od Ljubljane je zatražila da napravi akcioni plan za banke i poštuje rokove za njihovu privatizaciju koje je ranije sama istakla, te da razjasni ulogu tzv. “loše banke” na koju su prebačeni loši krediti komercijalnih banaka u državnom vlasništvu.

Čufer je u razgovoru za “Delo” naveo kako vjeruje da će Slovenija, koja je u evropskoj proceduri prekomjernog deficita, ove godine ispuniti cilj da manjak proračuna ne bude veći od 3,2 posto BDP-a. Taj cilj će se postići većim ekonomskim rastom i suzbijanjem sive ekonomije, što će povećati proračunske prihode.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *