Stručnjaci ocjenjuju da su najave da će Hrvatska postati energetska sila preoptimistične. Eksploatacija nafte u Jadranu neće početi prije 2020.
Istraživanje norveškog Spektruma potvrdilo je ono što se i prije znalo – da u se jadranskom podmorju nalaze pogodne strukture za akumulaciju nafte i gasa, piše hrvatski Tportal.
Kolike su te zalihe i šta je od toga iskoristivo, saznaćemo u najboljem slučaju 2018. ili 2019, a ako se to pokaže isplativo, s vađenjem bi se krenulo u prvoj polovini iduće decenije, navodi Tportal.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Stručnjaci za naftu i gas pozdravljaju inicijativu i entuzijazam Vlade kada je riječ o istraživanju Jadrana. Ali, za razliku od ministra privrede Ivana Vrdoljaka, mnogo su oprezniji u davanju bilo kakvih prognoza.
Ministar Hrvatsku u budućnosti vidi kao “energetskog diva regiona, ako ne i Evrope”. Za Mirka Zelića, koji 30 godina radi u Ina-Naftaplinu, od čega dobar dio na vodećim funkcijama, to je “preoptimistična, bombastična izjava”.
“Realnost je malo drugačija. Daj bože da se tačnim pokažu ranije procjene naših geologa. To bi već bila puna šaka brade”, kaže Zelić.
Na osnovu prethodnih Ininih istraživanja, koja su djelimično koristili i Norvežani, postoje procjene da u podmorju ima oko 400 miliona tona ekvivalenta nafte (2,8 milijardi barela nafte i gasa) potencijalnih rezervi.
“To nisu sve iskoristive količine. Pravilo je da se od potencijalnih negdje oko 20 do 40 posto može iskoristiti da budu povratljive rezerve”, objašnjava Zelić.
Prema toj računici, iz Jadrana bi se u najboljem slučaju moglo iscrpsti oko 160 miliona tona ekvivalenta nafte ili oko 1,2 milijardi barela. Poređenja radi, u poslednjih 60 godina, ističe Zelić, Ina je izvadila 184 miliona tona ekvivalenta nafte.
Naravno, sve to su još uvijek računi bez krčmara. Koliko stvarno ima nafte i gasa, i šta je od toga iskoristivo, pokazaće istraživanja koja će finansirati i sprovesti naftne kompanije. Snimci Norvežana tek su prvi korak, bolje reći, mamac za privlačenje velikih igrača.
Vrdoljak je najavio kako će na proljeće objaviti međunarodni tender za istraživanje i eksploataciju nalazišta, a prve koncesije biće dodijeljene 2015. godine.
“Istraživanja Spektruma svakako daju nadu i podsticaj da se nastavi. Ali treba da se zna da će naftašima biti potrebno još tri do pet godina istraživanja i onda još isto toliko za pripremu bušotina. I ako sve bude išlo prema planu, proći će barem osam do 10 godina do početka proizvodnje”, ističe Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta.
Međutim, i prije početka eksploatacije Hrvatska će imati značajne ekonomske koristi. Kako bi podijelile rizik, naftne kompanije u istraživanje idu u konzorcijima, a obično je jedan od učesnika i domaća kompanija, što otvara prostor za Inu.
Osim toga, naftašima će biti potrebna jaka logistika i infrastruktura. Morske luke, aerodromi, putevi, a neko će morati i da ih snabdijeva hranom i ostalim potrepštinama. Sve to otvara šansu za čitav niz firmi, ističe Dekanić. b92
