Ogroman pad prihoda, rast zaliha gotovih proizvoda i dospijeće kredita koji su ranijih godina uzimani za pokriće redovnih troškova i u manjem dijelu za investicije, su problemi koji ugrožavaju normalno poslovanje Plantaža.
Za devet mjeseci ove godine prihod od prodaje smanjen je za četvrtinu ili pet i po miliona, sa 20,7 na 15,2 miliona, pišu Vijesti.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Međutim, i pored toga, formalna dobit za ovaj period iznosi 960 hiljada eura, odnosno manja je za svega 200 hiljada nego u prošlogodišnjih devet mjeseci.
Ova dobit ostvarena je zahvaljujući, prema izjavama upućenih sagovomika Vijesti, spornoj stavci u bilansu uspjeha “povećanje vrijednosti zalihe učinaka” koja je iznosila 8,6 miliona eura. Kompanija nije ostvarila prihod u ovom iznosu i taj novac nije dobijen, već predstavlja
računovodstvenu kategoriju koja u ovom slučaju presudno utiče na konačnu dobit. Da ove stavke nema u bilansu uspjeha, neto rezultat bio bi negativan u iznosu od 7,7 miliona eura.
Od početka ekonomske krize 2008. godine ova stavka postaje sve veća i iznosila je od 3,3 do 6,3 miliona eura, odnosno svake godine od 2009. bila je veća od ukupnog ostvarenog profita. Na osnovu ovako dobijenog profita, bez stvarnog prihoda novca u tom iznosu, dijeljena je dividenda i visoke plate i naknade menadžmentu, stambeni krediti, pomoć i donacije.
Izvršni direktor Plantaža od 2008. godine, Verica Maraš, kazala je Vijestima da kompanija primjenjuje ovu računovodstvenu politiku zbog specifičnosti vinogradarsko-vinarske proizvodnje koja se odnosi na tehnološke postupke i dinamiku tih postupaka u pripremi, doradi, višegodišnjem odležavanju i starenju vina, kao i rizika koje ti postupci sa sobom nose.
“Zalihe vina i prirodnih rakija, njihov kvalitet, količina, struktura i cijena su predmet svakodnevnog praćenja i analiza rukovodnih struktura i u direktnoj su vezi sa proizvodnjom vinskog grožđa, sjedne strane, i prodaje flaširanih proizvoda vina i rakija s druge strane. Više je razloga koji su uticali na ovo povećanje. Svakako da je najvažniji proširenje proizvodnih kapaciteta kao prioritetni dugoročni strateški cilj kompanije“, istakla je ona.
Prema njenim riječima u zadnjih 15 godina zasađeno je preko 1.000 hektara novih zasada vinove loze.
„U periodu od 2008. do 2013. zasađeno je 445,36 hektara novih vinograda. Prerađivački kapaciteti vinarskog podruma u ovom periodu prošireni su za novih šest miliona litara. Ovome treba dodati i količine iz otkupa vinskog grožđa od poljoprivrednih proizvođača”, navela je Maraš.
Kazala je da je na povećani nivo zaliha uticala i promjena u strukturi prodaje, odnosno pad prodaje prirodnih rakija i rast prodaje vrhunskih vina, kao i da je količina, struktura i cijena zaliha vina i prirodnih rakija poslovna tajna.
Kompanija je za pet godina za stambene kredite zaposlenima dala 4,1 milion eura, za otpremnine tehnološkom višku 2,4 miliona, za pomoć zaposlenima i članovima porodica u slučaju bolesti 430 hiljada, za druge vrste pomoći porodicama zaposlenih 241 hiljadu, za humanitarne pomoći 220 hiljada, kao i za razne donacije 1,8 miliona. Maraš kaže da se stambeni krediti dijele prema odluci Skupštine akcionara, a da su na druge pomoći zaposlenima obavezni prema kolektivnom ugovoru. Ona priznaje da se ovakva davanja smanjuju i da su 2008. iznosila 2,4 miliona, a prošle godine 424 hiljade.
Od početka godine plate zaposlenih smanjene su za 10 odsto, ograničene zarade i naknade menadžmentu, na čemu je za devet mjeseci napravljena ušteda od dva miliona eura.
Troškovi zaposlenih su stavka koja je značajno porasla proteklih godina. U 2007. ona je iznosila 7,8 miliona da bi u 2008. iznosila 11 miliona. Ova stavka u 2007. godini bila je jednaka četvrtini ukupnih prihoda, da bi u 2010. i kasnije iznosila oko 50 odsto.
Navodno na povećanje ovog iznosa najviše uticao rast plata i raznih naknada koje su sebi dodjeljivali članovi menadžmenta.
Izvršna direktorica Verica Maraš prošle godine je bila predmet osude jer je u imovinskom kartonu prijavila neto zaradu od 7.372 eura, a godinu ranije čak 9.560 eura. Kada je stupila na dužnost 2008. imala je zaradu od 5.426 eura. Na primjer, bruto obaveze kompanije za zaradu od 9.560 eura godišnje bi iznosile 190 hiljada.
Maraš je navela da poštuju sve preporuke Vlade o ograničavanju zarada.
Prema posljednjoj preporuci, naknada za predsjednika Odbora direktora je jedna prosječna zarada u Crnoj Gori u prethodnoj godini (oko 480 eura), za članove Odbora 50 odsto prosječne zarade (240 eura). Zarada izvršnog direktora je određena u visini od dvije prosječne zarade (960 eura), a za članove menadžmenta i sekretara do 1,5 prosječne zarade ili oko 720 eura.
Maraš je negirala da je na ime neiskorišćenih godišnjih odmora tokom 2013. godine dobila 40.000 eura
