U Agenciji za nadzor osiguranja smatraju da bi eventualno povećanje poreske stope na sve vrste premija osiguranja na devet odsto, što je predlog SNP koji je ušao u proceduru, napravilo više štete nego koristi.
Predsjednik Savjeta Agencije Branko Vujović kaže da nije vrijeme za povećanje poreske stope, zato što postoji velika vjerovatnoća da bi se dodatni trošak prelio na građane, a ne na osiguravajuće kuće, ali i da bi to moglo da otjera investitore sa našeg ionako malog, odnosno ograničenog tržišta.
Agencija je pismeno obavijestila i Ministarstvo finansija da smatraju da se nijesu stekli uslovi za povećanje poreza i da bi trebalo sačekati.
– Vjerujemo da će Ministarstvo finansija pažljivo razmotriti naš predlog, jer smo obrazložili da bi povećanje poreske stope moglo smanjiti obim premija i kod investitora izazvati potrebu preispitivanja opstanka na tržištu – upozorava Vujović.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Životno osiguranje
– Smatramo da apsolutno ne bi bilo prihvatljivo da se oporezuje životno osiguranje, jer zaista nema osnova. Trebalo bi država da podstiče društva koja se bave tržištem osiguranja, jer je ono sada na niskom nivou – imamo tek nešto preko 30 hiljada polisa. Ovo osiguranje učestvuje 14 odsto u ukupnom osiguranju, a kod zemalja EU i po nekoliko puta više – kaže Vujović i podsjeća da životno osiguranje nije na ovaj način na koji se predlaže kod nas oporezovano u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji.
– U Sloveniji je stopa 6,5%, ali postoje određeni uslovi poput dužine trajanja ugovora. Ukoliko prelaze određenu granicu u godinama, onda se i ti ugovori ne oporezuju. Ukoliko se oporezuje ovo osiguranje na način kako se predlaže, Crna Gora će biti jedina zemlja regiona koja će oporezovati životno osiguranje. Postavlja se pitanje da li nam to treba u momentu kada se životno osiguranje razvija – pita Vujović.
Neživotna osiguranja
U Agenciji podsjećaju i da je neživotno osiguranje – osiguranje stanova i imovine, poljoprivredne proizvodnje, gazdinstava, objekata od požara… još u fazi razvoja. Čak ni državne institucije ne mogu da se pohvale osiguranjem. Povećanje poreske stope destimulativno bi djelovalo na investitore, smatraju u Agenciji.
Izvršna direktorica Agencije Biljana Pantović podsjeća da se u Crnoj Gori autoodgovornost oporezuje stopom 6 a kasko od 3%. U zemljama regiona slika je različita.
– Nije svuda isto u zemljama regiona. U Srbiji se porez plaća na određene vrste neživotnog osiguranja – po stopi od 5%. U Sloveniji 6,5%, a u Hrvatskoj oporezuje se samo autoodgovornost 15 i kasko 10%. Republika Srpska i Makedonija nijesu oporezovale premije osiguranja – objašnjava ona.
U Agenciji kažu da će, kakva god bila, poštovati odluku parlamenta, ali da su bili dužni da upozore na posljedice.
Premija i regulator
Ukoliko, ipak, bude morala da se poveća poreska stopa onda bi, kažu u Agenciji, trebalo naći neko korektno rješenje.
– Ako već mora da se poveća poreska stopa, onda bi bilo korektno da se primijeni na naplaćenu, a ne na fakturisanu premiju, jer postoji dosta značajna razlika – kaže predsjednik Savjeta Vujović.
Komentarišući česte primjedbe da se preko osiguravajućih kuća iznosi novac iz zemlje, u Agenciji podsjećaju da je u prošloj godini na nivou tržišta osiguranja bilo oko dva miliona eura profita – šest kuća je profitabilno, pet je u gubicima.
– Ako bi se uvela stopa od 9% po svim osnovama na premije osiguranja, oni bi bili na gubitku pri istim nivoima premija – tvrde Vujović i Pantović.
U Agenciji kažu da su njihove ingerencije ograničene.
– Agencija daje saglasnost na tarife za autoodgovirnost, ali moramo dokazati aktuarskom tehnikom da nije opravdano da tarife treba da budu takve kakve jesu ili da se povećavaju. Ne možemo bez argumenata osporiti opravdanost neke tarife.
Troškovi visoki, ali…
U Agenciji kažu da su troškovi osiguranja u Crnoj Gori visoki, ali objašnjavaju da nova društva u prvim godinama rada imaju velike troškove – da razviju mrežu, ispitaju tržište…
– Pitanje je da li ima prostora da se smanje troškovi i da se na taj način ne povećavaju premije i ako se eventualno poveća porez. To je otvoreno pitanje – kaže Vujović.
Jedna kuća će teško „preživjeti“
Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja kaže da bi se moglo dogoditi da ove godine broj osiguravajućih kuća u Crnoj Gori bjude smanjen sa 11 na 10, ali nije otkrio ko je u teškoćama.
– Jedna osiguravajuća kuća će u ovoj godini teško ispuniti sve uslove – kazao je Vujović.
U prošloj godini je broj osiguravajućih kuća smanjen sa 12 na 11.
Strah od otpuštanja
U Agenciji se pribojavaju reakcije stranih investitora koji su uglavnom vlasnici osiguravajućih kuća koje u Crnoj Gori zapošljavaju 786 radnika.
– Ako osjete da neće imati profita, mogu se povući sa ovog tržišta i odlučiti da ga održavaju i sa filijalama. Što znači manji broj zaposlenih – kaže izvršna direktorica Agencije Biljana Pantović i podsjeća da je u osiguranju 2007. bilo zaposleno 386 radnika.
Ona podsjeća da su osiguravajuće kuće u posljednjih pet godina investirale na tržište kapitala 27 miliona eura, isplatile šteta u vrijednosti od 136 miliona eura – oko 20 miliona godišnje, uložili su u državne obveznice – oko 29 miliona eura (presjek na 31. 12. 2012), položili garancija od 2,5 miliona eura kroz sistem zelene karte, za poreze i doprinose uplatili su za pet godina oko 22 miliona eura i šest miliona eura po osnovu drugih poreza.
Elaborat da kaže treba li nam državna kuća
Predsjednik Savjeta Vujović podsjeća na staru priču da bi država trebalo da osnuje državno društvo za osiguranje, odnosno reosiguranje i upozorava da bi, prije svega, trebalo napraviti elaborat opravdanosti.
– Iz elaborata treba da dobijemo stručan odgovor da li sada postoji finansijsko opravdanje da se formira državna osiguravajuća kuća. Mi, međutim, smatramo da na putu ka EU ima puno razloga da to ne treba. Prije svega mi moramo biti otvoreno tržište i ne smijemo biti monopolisti. Osnivanje preduzeća, odnosno osiguravajuće kuće dosta košta. Kapital osnovni je tri miliona, a još toliko treba za uspostavljanje mreže – kaže Vujović.
Komentarišući ideju da se formira reosiguravajuća državna kuća, on kaže da i o tome treba elaborat, ali i dodaje da bi se to svelo na brokerski posao.
Ne možemo u Crnoj Gori imati reosiguravajuću državnu kuću koja bi mogla pokriti osiguranje Montenegro Airlinesa, EPCG, Telekoma, Plantaža…
pobjeda.me, Piše: Mira Popović-Milović
