Lagard: Najgori dio krize je prošao

Dodajte komentar

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard, pohvalila je zemlje Istočne Evrope zbog hrabrosti u rješavanju ekonomske krize. Ona je, pritom, navela da je najgore prošlo.

„Pet godina nakon izbijanja krize, možemo reći da je najgore prošlo i da se većina zemalja vratilo na pozitivan rast. Očekujemo da će samo dve zemlje u regionu ove godine ostati u recesiji, a to su Hrvatska i Slovenija, u poređenju sa njih osam iz prošle godine“, izjavila je Lagard u obraćanju rumunskim bankarima i novinarima.

Prosečan privredni rast u zemljama Istočne Evrope je u prvom tromesečju bio pozitivan, dok je najveći rast zabilježen u Letoniji od 1,4 odsto i Litvaniji od 1,3 odsto.

[widgets_on_pages id=”Turizam”]

U međuvremenu, ekonomija čitave Evropske unije potonula je za 0,1 odsto.

MMF je početkom ovog mjeseca snizio prognozu globalnog ekonomskog rasta, navodeći kao razlog nove rizike u ključnim tržištima u usponu i dublju recesiju u evrozoni. Prema najnovijim procjenama MMF-a, globalna ekonomija će porasti za 3,1 odsto u 2013. godini, što je niže u odnosu na aprilsku prognozu od 3,3 odsto.

Lagardova je pozvala zemlje Istočne Evrope da nastave sa održavanjem makroekonomske stabilnosti, sa pravilnom raspodjelom tereta prilagođavanja i podsticanjem rasta zarad potpunog ostvarivanja napretka započetog nakon propasti komunizma.

Ono što se dogodilo u ovom dijelu svijeta određuje standarde za ono što bi moglo da bude urađeno u drugim dijelovima sveta, u smislu prelaska na tržišnu ekonomiju“, poručila je Lagardova.

Ona je, međutim, naglasila da nefleksibilno tržište rada, neefikasna administracija i nezavršeni proces tranzcije, predstavlja „kamen spoticanja“, koji mora biti uklonjen, ukoliko region želi da prekine sa ograničenjima zarad dinamičnijeg rasta.

Govoreći o Rumuniji, Lagard je pohvalila mjere fiskalne konsolidacije i ključne strukturne reforme koje je ta zemlja sprovela u saradnji sa MMF-om.

Zbog ozbiljne recesije, Rumunija je 2009. godine dogovorila paket pomoći od 20 milijardi evra sa Evropskom unijom i MMF-om, u zamjenu za sprovođenje strogih mera štednje. (capital.ba)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *