Eksperti upozoravaju da slovenački političari svjesno odugovlače sa saniranjem banaka.
Njemački dnevnik „Velt“ piše o inicijativi slovenačke vlade kojom bi trebalo da se riješi bankarska kriza.
To je korak za koji je Slovenija sebi ostavila puno vremena, a tek ove nedjelje vlada u Ljubljani je objavila kako namjerava da sanira teško posrnuli bankarski sektor, prenosi Dojče vele.
Jednim programom Slovenija će pokušati da spriječi „kiparski scenario“ i da dođe u situaciju da moli za paket pomoći.
U posebno lošoj situaciji nalaze se tri najveće banke u zemlji koje kontroliše država.
Evropska komisija procjenjuje da krajem februara, skoro trećina svih kredita Nove ljubljanske banke, koja je najveća u zemlji, neće moći da budu vraćena. Kod Nove kreditne banke Maribor navodno je riječ o jednoj petini kredita, a u Abanci Vipa, čak 18 odsto.
S obzirom na ogromne gubitke, država je u posljednjim godinama Novoj ljubljanskoj banci pomogla sa čak 500 miliona eura, a Novoj kreditnoj banci Maribor sa 100 miliona eura.
Sada je država naložila štednju. Tako Nova ljubljanska banka za jednu petinu treba da smanji broj zaposlenih. Istovremeno, ova banka treba takozvane „loše kredite“ u vrijednosti od 1,3 milijardi eura, da prebaci u takozvanu „lošu banku“ (Bad Bank).Od procjene loših kredita zavisi mnogo toga, ako „loša banka“ za te „loše kredite“ mnogo plati, EU će u tome vidjeti nedopustivu državnu pomoć i blokirati transakcije.
Eksperti strahuju da bi država mogla uticati na rad „loših banaka“, a tijesne veze između politike i ekonomije i u prošlosti su doprinijele stvaranju krize u bankarskom sektoru.
U jednom od nedavno objavljenih izvještaja o korupciji, čak 96 odsto anketiranih slovenačkih menadžera je izjavilo da je korupcija u Sloveniji na dnevnom redu, što poređenja radi odgovara stanju u Keniji ili Nigeriji. Ukoliko se ovaj trend nastavi, onda bi to moglo uticati i na proces spasavanja banaka, prenosi Capital.
