Zašto je Telenor kupio banku u Srbiji

Dodajte komentar

“Banka će se ubuduće zvati Telenor banka, a počeće sa radom i pružanjem komercijalnih usluga u 2014. godini“, kaže Uve Fredhajm, generalni direktor Telenora.

Fredhajm, u razgovoru za NIN, napominje da transakciju tek treba da odobre Narodna Banka Srbije i Komisija za zaštitu konkurencije. U Telenoru očekuju da će se to desiti u sljedećih par mjeseci.

Zašto ste se odlučili da kupite postojeću banku, a ne za grinfild investiciju?

Razmatrali smo tri opcije- grinfild investiciju, dakle da gradimo banku iz početka, da kupimo neku od postojećih banaka, ili da udjemo u partnerstvo i zajedničko ulaganje sa nekom od banaka. Odlučili smo se za kupovinu banke iz dva razloga- prvi, što je to najbrži način da izađemo na tržište, a drugi, što je KBC banka upravo u tom trenutku riješila da napusti Srbiju. Napravili smo aranžman koji obuhvata tri strane- KBC kao prodavca, Telenor kao kupca 100 odsto akcija banke i Sosijete ženeral banku, koja je kupila portfolio i preuzela postojeće korisnike KBC banke.

Šta ste tačno kupili? Mrežu filijala, postojeće depozite, licencu…?

Moglo bi se reći da je Telenor kupio „čistu banku“, dakle, bankarsku licencu, IT sistem, dio osoblja i kompetencije koje banka ima. Sve korisnike, kreditne linije i kompletan portfolio KBC banke kupila je Sosijete ženeral banka. Mreža filijala ostaje KBC banci koja ide u restrukturiranje, tokom koga treba očistiti bilanse i riješiti pitanje loših plasmana. Proces restrukturiranja će se odigrati u narednih nekoliko mjeseci.

Šta će biti sa zaposlenima u KBC banci?

Telenor će preuzeti dio zaposlenih i obezbijediti im posao. Kada postanemo zvanično vlasnici sprovešćemo reorganizaciju kroz preraspodjelu kadrova, prirodan odliv i dobrovoljni odlazak.

Koliko ste platili KBC banku i koliko ćete investirati?

Ugovorom sa KBC bankom je precizirano da ne otkrivamo cijenu kupovine, ali mogu reći da će Telenor investirati 40 miliona eura u ovaj projekat.

U kom periodu?

Teško je tačno precizirati vrijeme, ali najveći dio ove sume će se investirati u narednih 12 mjeseci.

Telenor grupa ima banku još u Pakistanu. Otkud Srbija posle Pakistana i kakva je tu analogija?

Tačno je da je to što radimo u Pakistanu najsličnije onome što planiramo sada u Srbiji. Ali, Telenor grupa ima različite bankarske investicije u nekoliko poslovnih jedinica, posebno u azijskim zemljama. Postoji nekoliko razloga zbog kojih smo se odlučili da uđemo u bankarski sektor u Srbiji i zbog kojih procjenjujemo da će ovakav korak imati pozitivan rezultat. Prvi je činjenica da je nivo usluga mobilnog bankarstva u Srbiji trenutno na niskom nivou i procijenili smo da tu ima prostora za nas. Drugi razlog je povećan obim transakcija zbog postojanja svojevrsnog dvovalutnog režima- vezanog za dinar i za euro. Zasnovano na tim zapažanjima ponudićemo odgovarajuće usluge.

Koje će to usluge nuditi Telenor banka?

Omogućemo jednostavno plaćanje i izvršenje transakcija putem mobilnog telefona, kao i male zajmove. Fokus će biti na bankarskim uslugama koje se mogu obaviti putem mobilnog telefona ili on line, tako da klijent ne mora fizički da bude prisutan na šalteru banke. Važno je reći da se nećemo baviti korporativnim klijentima, niti ćemo davati dugoročne kredite i odobravati hipoteke.

Zasnovano na iskustvima iz drugih zemalja, šta će za klijenta u Srbiji to konkretno značiti? Šta će sve moći da plati i da li samo u zemlji ili i u inostranstvu?

Vjerujemo da će naše finansijske usluge donijeti neke nove standarde u životu građana u Srbiji i omogućiti im bolje, jednostavnije i intuitivnije korisničko iskustvo. Ovo uključuje i promjenu načina na koji su korisnici do sada komunicirali sa bankom, uz usluge koje su jednostavne, dostupne sa svakog mjesta i uredjaja, u bilo koje vrijeme. A moći će da izvrše plaćanje, ne samo u zemlji, nego i ka računima u inostranstvu.

Iako ste rekli da je mobilno bankarstvo nedovoljno razvijeno kod nas, ipak ga neke banke već praktikuju. Kako ćete se izboriti sa konkurencijom na tom tržištu i ko vam je ciljna grupa?

Ciljna grupa su nam fizička lica, dakle privatni korisnici, a ne preduzeća. Nudićemo našim korisnicima brojne objedinjenje usluge za razliku od nekih banaka. Ovim putem proširujemo upotrebu mobilnih telefona kod naših korisnika i ne predstavlja nam problem što su neke banke već u tom poslu. Ne moramo uvijek i u svemu mi da budemo prvi.

Kako će se ulazak u bankarski sektor odraziti na poslovne rezultate Telenora i u kom periodu očekujete da će se ova investicija od 40 miliona eura isplatiti?

Ponuda bankarskih usluga je samo proširenje naših postojećih usluga, ali i dalje je naša dominantna oblast mobilna telefonija. Danas, smart telefoni nude različite mogućnosti i logično je da će se upravo na ovim telefonima koristiti i bankarske usluge. Zato očekujemo da će se usluga mobilnog bankarstva pozitivno odraziti i na poslovne rezultate Telenora u telekomunikacionoj industriji… Ne mogu da preciziram u kom roku će se ova investicija isplatiti. Telenor Grupa je identifikovala finansijske usluge kao jedan od ključnih strateških pravaca, sa globalnom ambicijom ostvarivanja prihoda od milijardu dolara do 2016. godine. Telenor Srbija se kupovinom KBC banke pridružio toj inicijativi.

Kolike investicije Telenor Srbija planira u ovoj i 2014. godini mimo mobilnog bankarstva?

Naši planovi su dinamični i u značajnoj mjeri zavise od toga šta se dešava u našem okruženju, jer je ovo industrija u kojoj su promjene veoma brze. Naš cilj je da ostanemo broj jedan na srpkom tržištu i nastavićemo da ulažemo u nekoliko oblasti: prvo, u proširenje portfolija usluga i uredjaja. Na tržištu je prisutan porast udjela pametnih telefona, više nego ikada do sad. Naša strategija je da imamo uređaj za svakog korisnika, uključujući i veliki izbor Telenor telefona.

Dalje, povećanje upotrebe pametnih telefona zahtijeva i više kapaciteta u našoj mreži. Do sada smo investirali u Pametnu mrežu nekoliko stotina miliona eura i nastavićemo sa ulaganjima unapređenje unaprijedili brzine i pokrivenosti.

Generalno govoreći, planirali smo da nastavimo sa investicijama u 2013 i 2014, ali konkretan nivo će značajno zavisiti od poslovne klime u Srbiji.

NIN/B92

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *