Poslanici treba da odbiju predlog zaključaka o Kombinatu aluminijuma koji je predložio SNP, a podržao vladajući DPS, jer je sve, osim istrage kako su nastali dugovi KAP-a i izvlačen novac iz fabrike uz prećutnu saglasnost Vlade, brutalna obmana građana i novi ustupci ruskom CEAC-u Olega Deripaske.
To je poruka Mreže za afirmaciju nevaldinog sektora za današnju raspravu o rješavanju jednog od najvećih ekonomskih problema, a najavljeno je da bi mogla i da se donese odluka.
Oni su pozvali i poslanike manjinskih partija da odbace predloženo rješenje za KAP, a na Odboru za ekonomiju su opciju SNP-DPS-a podržali i Bošnjačka stranka i Demokratska partija. Uz pomoć manjinskih stranaka, SNP i DPS bi, prema dosadašnjih zaključcima, bili praktično nova skupštinska većina. Protiv tih predloga su poslanici Demokratskog fronta, koji neće prisustvovati sjednici, Pozitivne i SDP-a, manje članice vlasti.
“Zaključci o KAP-u koje je predložio SNP predstavljaju samo prepakovanu verziju onoga što iz Vlade i DPS-a žele da postignu, a to su novi ustupci za CEAC na štetu građana”, tvrde u MANS-u.
Na taj način se, dodaju oni, to rješenje pokušava podmetnuti kao opoziciono kako bi se “fingiralo demokratsko donošenje odluka i spremnost Vlade da čuje drugačije mišljenje”.
“A zapravo predstavlja kukavičje jaje koje će se podmetnuti prvo Skupštini, pa onda svim građanima koji će kroz nove namete finansirati dalje punjenje džepova domaćih i stranih tajkuna povezanih sa KAP-om”, ocijenjeno je iz MANS-a.
U MANS-u ocjenjuju da je odsustvo kontrole rada Vlade dovelo do toga da se prošlogodišnja rupa u budžetu nastala aktiviranjem garancija koje je država dala za kredite KAP-u pokušala zakrpiti čuvenim taksama”euro po euro”. Ocjenjuju da će vjerovatno i povećanje PDV-a na 19 odsto poslužiti da se teret plaćanja tajkunskih dugova još jednom prebaci na sve.
SNP nije osporio Vladin predloženi način isplate sadašnjeg partnera sa 40 miliona ili 51 milion u narednih pet godina, a isključio je mogućnost uvođenja stečaja u KAP, što je predlog SDP-a.
Demokratski front bojkotuje parlament zbog, kako smatraju, krađe na predsjedničkim izborima izbora i potvrdili su da neće prisustvovati ni današnjoj sjednici Skupština, a njihov je zahtjev bio da se sa CEAC-om hitno raskine bez plaćanja ruskoj kompaniji, što je zahtijevao i SDP. U Frontu su ocijenili neprihvatljivom namjeru Vlade i CEAC-a da 120 miliona eura dugova, za koje se sumnja da su fiktivni, prebije isplatom Rusima da bi oni prepustili Vladi akcije do kontrolnog vlasništva i preuzimanja upravljanja.
U SDP-u i Frontu su ocijenili da je predlog SNP-a sličan onom što su ispostavili Vlada i ruski partner, koji je nagomilao dugovanja, nije ulagao i dodatno sada kradu struju za KAP.
SNP insistira da se omogući nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u metalurško-energetskom lancu bez obzira na način raskida sa ruskim CEAC-om, što se tumači i da su Vladi dali odriješene ruke da uz isplatu desetina miliona CEAC-u, može i da preuzme obaveze i dugove KAP-a od preko 230 miliona.
Ta partija traži i da se socijalno ugroženi građani – redovne platiše električne energije oslobode dijela duga. Insistiraju i da se do 31. maja obavi revizija dugova KAP-a, kao i da se Skupštini, zaključno sa istim rokom, dostave predlozi načina investiranja u nove kapacitete. I da danas donesu odluku o KAP-u, teško da bi Državna revizorska institucija mogla za mjesec da završi reviziju dugova, a uz to podsjećaju da su po zakonu obavezni samo da provjeravaju državne garancije.
Do gašenje KAP-a može da dođe jedino preko stečaja. U tom slučaju bi Vladi odmah na naplatu došlo 103 miliona za kredite koje je garantovala, plus kamate, a svi ostali dugovi KAP-a bili bi dio stečajne mase. Vlada bi imala obevezu da isplati otpremnine za radnika, ali je pitanje kolike bi one bile jer bi nakon proglašenja stečaja prestao da važi kolektivni ugovor.
Opstanak KAP-a Vladi bi svakako donio obavezu od 103 miliona s tim što bi mogla da ih plati u ratama, morala bi da plati i dug za struju od 65 miliona eura, što je već najavljeno prebijanjem dugova sa EPCG. Morala bi, dakle, da reguliše dugove za struju od oktobra prošle godine jer račune EPCG šalje državnim kompanijama Montenegrobonusu i Prenosu, kao i da isplati otpremnine za višak od 700 radnika što bi moglo koštati 15-ak miliona, kao i da obezbijedi subvencije za struju od devet miliona eura godišnje narednih šest godina. To bi sve zajedno iznosilo više od 230 miliona eura.
izvor: vijesti.me
