Cijena barela nafte na kraju sedmice, nakon višednevnog padauslovljenog smanjenom tražnom i velikom ponudom zabilježila rast, pa je na londonskojberzi uvećana za 51 cent na 99,64 dolara, a na njujorškoj za 74 centa na 88,47 dolara.
Kako prenosi Wall Street Journal, očekivanja analitičara su da će se tržište stabilizovati nakon većih zaokreta koji su se na robnim dogodili tokom ove sedmice, ne samo kada je u pitanju nafta, već i zlato i industrijski metali.
Cijene na robnim berzama drastično su pale u ponedjeljak na kraju dana, nakon napada koji se dogodio u Bostonu, a ovo se najviše odrazilo na zlato i srebro koje su trgovci nudili po znatno nižoj cijeni strahujući od moguće ekonomske nestabilnosti. Ovo je znatno uzdrmalo brojne finansijske ulagače, budući da je cijena fjučersa na zlato umanjena je čak 140 dolara po unci na 1.360,60 dolara. Zlato, čija je vrijednost u posljednjoj deceniji vrtoglavo rasla zabilježilo je pad od čak 15 odsto u samo dvija kruga trgovanja, što predstavlja najdrastičniji pad cijene ovog metala još od 1983. godine.
Kada je riječ o naftnim fjučersima, postoji mogućnost da već naredne sedmice cijene budu i do tri odsto niže, budući da su Organizacija zemalja-izvoznica nafte – OPEC i Međunarodna agencija za energiju – IEA i snizile prognoze vezane za potražnju za naftom.
Na cjelokupnu situaciju utiču i ekonomski pokazatelji iz Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Kine, koji su bili niži od procijenjenih.
Kako prenosi CNBC, ovo bi, prema sadašnjim prognozama tržišnjih kretanja moglo dovesti do dalje prezasićenosti naftnih tržišta, naročito ukoliko se uzmu u obzir nivo američke proizvodnje i redovne zalihe iz zemalja OPEC-a.
– Ne vidim mogućnost za značajniji oporavak cijena u kraćem vremenskom roku, osim ako OPEC ne snizi proizvodnju ili neki od ekonomskih pokazatelja ne budu bolji od prognoziranih – ocijenio je Karsten Frič iz frankfurtske banke Commerzbank.
OPEC je na svojoj internet stranici objavio da je cijena barela nafte u četvrtak iznosila 96,35, što je bilo čak 36 centi niže u odnosu na prethodni dan.
Međutim, odluke investitora na tržištu kapitala na kraju sedmice ukazivale su na to da se ukupno tržište naftom i plemenitim metalima oporavlja nakon velikih rasprodaja i da je vrijeme najnižih cijena prošlo, iako su ekonomski pokazatelji i dalje ključni faktor koji ulagače drži na oprezu.
Na kraju sedmice došlo je i do rasta berzanskih indeksa, kako na Wall Streetu, tako i na evropskim berzama, nakon većeg gubitka zabilježenog u ponedjeljak i utorak. Američki terminski indeks Dow Jones uvećan je čak 87 poena, S&P 500 10,25, dok je tehnološki indeks Nasdaq porastao 17,5 poena. Budući da upravo traje vrijeme u kojem kompanije objavljuju izvještaje o poslovanju u prvom kvartalu, na rast indeksa znatno su uticali rezultati kompanija General Electric i McDonalds.
Međutim, u najvećem fokusu investitora bile su akcije IBM-a, budući da je ova kompanija objavila rezultate poslovanja znatno niže od od prognoziranih, što je do sada rijetko bio slučaj. Pad profita ovog tehnološkog giganta bio je uslovljen deprecijacijom japanskogjenai neuspjeha u sklapanju planiranih poslovnih ugovora.
Kada je riječ o evropskim indeksima, na kraju sedmice je takođe zabilježen rast nakon šest uzastopnih trgovinskih dana sa negativnim trendom, a do jačanja je došlo nakon rasta cijena akcija banaka i rudarskih kompanija. Cijene akcija na azijskim berzama su takođe zabilježile rast, ali je obim trgovine takođe bio manji zbog prethodnih negativnih trendova na Wall Streetu i opreza azijskih ulagača uslovljenog lošim ekonomskim pokazateljima iz SAD, EU i Kine.
Piše: Ana Nives Radović, Izvor: Pobjeda.me
