Širi se „kiparski sindrom“

Dodajte komentar

Iz Rumunije stižu vijesti da ljudi prebacuju novac iz malih i srednjih banaka u velike, smanjuju depozite do sume ispod 100 hiljada eura i zatvaraju račune.

Ekonomski analitičari smatraju da je proradio „kiparski bumerang“.

Poslije prvobitne odluke za Kipar o tome da se od svih depozita do 100 hiljada eura otpiše porez od 6,75 odsto, a od depozita iznad 100 hiljada – 9,9 odsto, mogla je da se očekuje bankarska panika u nizu evropskih zemalja.

Ta odluka je kasnije korigovana i sankcijama su podvrgli samo dvije najveće banke, ali Evropljani su primili signal da garancija neprikosnovenosti uloga više ne postoji.

Rumunija je u veoma teškoj ekonomskoj situaciji. Bukurešt ima tri mjeseca da u zamjenu za novu tranšu od 20 milijardi eura ispuni zahtjeve kreditora.

A to je: smanjenje plata u državnom sektoru za 25 odsto, penzija za 15 odsto, uvećanje PDV sa četiri na 24 odsto, obustavljanje niza socijalnih programa.. Sve to sindikati nazivaju – socijalnim genocidom.

Za plaćanje spoljnog duga 2013. godine zemlja treba da pronađe 5,2 milijarde eura. Pri tome, bankarski sistem ima rekordne gubitke.

Može li i u drugim zemljama da dođe do bankarske panike kao u Rumuniji?

Analitičari smatraju da je takav scenario moguć, na primjer, u Španiji. Panična raspoloženja su kao epidemija. Moguća su i u Portugalu, Sloveniji, na Malti. Ali najčešće se navodi Ukrajina, koja nije članica EU.

Brisel je napravio ogromnu grešku nanijevši udarac povjerenju čitavog finansijskog sistema Evrope – tvrde ekonomisti.

Zašto su među prvima tako nervozno odreagovali upravo Rumuni? Zato što su jedna od najslabijih karika EU.

U Rumuniji je nizak kvalitet sistema upravljanja. Tu si i glasne optužbe za korupciju koje su se pojavile zbog nemogućnosti da se dostojno plati državnim službenicima usljed ekonomskih teškoća. Lokalnu elitu nervira što EU to ne shvata.

Evropski činovnici sa svoje strane ne vjeruju u sposobnost rumunskih vlasti da provedu neophodne reforme. Situaciju pogršava i ponašanje predsjednika Baseskua.

Njim su nezadovoljni kako u Rumuniji, tako i van njenih granica. Njegov odlazak i izbor novog predsjednika mogao bi da postane simbol nove rumunske politike.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *