Zbog KAP-a javni dug 2,5 milijarde

Dodajte komentar

Ukoliko Vlada preuzme Kombinat aluminijuma sa dugom od skoro 400 miliona eura, javni dug sa garancijama će iznositi preko dvije i po milijarde eura i činiće preko 70 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Javni dug, sa garancijama od 372,7 miliona, na kraju prošle godine iznosio je 2,318 miliona eura, što je 69,64 odsto BDP-a.

Vlada planira da preuzme KAP, i u svakoj opciji na teret budžeta će pasti 44 miliona, koliko KAP duguje Elektroprivredi, 12 do 25 miliona eura za socijalni program 700 radnika, koji su višak u fabrici. Pored toga Vlada će u svakom scenariju platiti 103 miliona eura kredita kod OTP i VT banke za koje je garantovala.

Na leđa građana pali bi i porezi koje ruski CEAK nije plaćao, a premijer Milo Đukanović naveo je i da će struja koju KAP nelegalno troši od 1. januara biti plaćena iz budžeta. Mjesečni računi KAP-a za struju su oko 3,5 miliona eura, što je do sada trošak od 10,5 miliona. S obzirom da je plan da se KAP preuzme 1. jula, do tada će račun za struju biti oko 20 miliona eura. Vlada je pored svega, pokušala da progura i dug KAP-a prema Montenegrobonusu, koji ga je snabdijevao strujom od 1. oktobra do Nove godine, od devet miliona, ali joj to za sada nije prošlo u parlamentu.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da je visina javnog duga zastaršujuća.

– Zanimljiva je evolucija javnog duga u poslednjoj godini. Ako se pogleda kako je dug rastao, uviđamo da se povećanje javnog duga vrtoglavo penje na granicu preko 60 odsto BDP, što je po mastrihtškim uslovima zastrašujuća cifra – rekao je Lekić i dodao da javni dug brine svakog osim Vlade, koja ga povećava bez strategije upravljanja njime.

– To je vjerovatno zato što Vlada ne zna koliki je stvarni javni dug, jer kako drugačije to razumjeti, kada stalno imamo različite iznose javnog duga i po pravilu svaki put on je veći od prethodnog iznosa – naveo je Lekić.

Pema njegovim riječima, najuspješnija privatizacija konačno dobija okvire koji su bili prepoznati kada se KAP privatizovao 2005. godine.

– Sve je rađeno da se budžet što više optereti i da građani saniraju neuspjelu privatizaciju, samo da se vladajuća koalicija ne zatvori. Vjerujem da će Svjetska banka i MMF, kao i ostali finansijski partneri naše vlade uvidjeti stanje našeg javnog duga i dobro razmisliti kod narednih kreditnih linija koje su neophodne našoj privredi. Da se domaćinski gazdovalo jasno je bez neke dublje analize – istakao je Lekić.

Niko ne snosi odgovornost

Još nema naznaka da se pokušava zaustaviti trend rasta javnog duga, kazao je Lekić.

– Posebno je zanimljivo što niko ne snosi odgovornost za konstantno povećanje javnog duga – rekao je Lekić.

Javni dug bez garancija

Mart, 2012.                  1,534 mlrd
Jun, 2012.                    1,620 mlrd
Septembar, 2012.     1,707 mlrd
Decembar, 2012.       1,945 mlrd

Žugiću rano za analize

Sačekaćemo da Skupština izglasa konačan model rješavanja pitanja KAP-a, pa onda možemo analizirati uticaj na javne finansije, kazali su „Danu” iz Ministarstva finansija, na čijem čelu je Radoje Žugić.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *