Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e, proizvodi ove zemlje na tržištima u Srbiji, BiH, Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Kosovu i Moldaviji, će postati skuplji, pa sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dijela pogona u te države, piše hrvatski Novi list.
Ulaskom u EU, hrvatskim se proizvođačima otvara tržište s 500 miliona potrošača, ali trebaće godine, puno marketinškog truda i novca, da na tom ogromnom tržištu proizvodi iz Hrvatske postanu poznati i prihvaćeni.
S druge strane, na hrvatsko tržište, od 1. jula s otvorenim granicama, stizaće konkurentni proizvodi s evropskog tržišta, dok se vrata zatvaraju puno manjem tržištu – zemljama CEFTA-e, s 27 miliona potrošača, ali tržištu koje odavno kupuje hrvatske proizvode, piše Novi list.
Kako će na najvećim izvoznim tržištima Hrvatske, u Srbiji i BiH, Makedoniji, zatim i Albaniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Moldaviji, hrvatski proizvodi zbog uvođenja visokih carina, ili povećanja postojećih, postati skuplji, time i nekonkurentni, sve više hrvatskih proizvođača najavljuje preseljenje dijela, moguće i čitavih pogona u te države.
Prema predviđanjima hrvatskih ekonomista, to će Hrvatskoj donijeti pad BDP-a od 0,4 posto samo u ovoj godini, ali i gubitak više hiljada radnih mjesta, projekcije govore o tri do čak četiri hiljade, prenosi bizlife.rs.
Za preseljenje čitave ili dijela proizvodnje u države regije svakako su podsticaj tamošnji manji porezi, na dodatu vrednost, kao i na dobit, ali i, ponajviše, jeftinija radna snaga. U Hrvatskoj, u tom slučaju, bez posla će ostati i do četiri hiljada ljudi, a država u još većem problemu.
