Građanima koji planiraju da podnesu zahtjev za legalizaciju „divlje” podignutih objekata, kojih u Crnoj Gori, po procjenama, ima od 40.000 do 100.000, savjetujem da već sada, u susret donošenju novog zakona, počnu rješavati imovinsko-pravne sporove, odnosno da izvrše upis objekta u katastar. Procedura upisa može otpočeti odmah, jer ne zavisi od stupanja na snagu zakona, kazao je za Pobjedu Marko Čanović, pomoćnik ministra turizma i održivog razvoja.
“Ukoliko postoje sporna pitanja vlasništva nad zemljištem na kojem je izgrađen neformalni objekat ili na samom neformalnom objektu, oni se moraju razriješiti prije početka procesa legalizacije“, upozorio je Čanović.Očekivalo se, podsjetimo, da zakon o legalizaciji neformalnih objekata, koji je Vlada usvojila 19. jula prošle godine, na snagu stupi 1. januara ove godine, ali se to nije dogodilo jer je on još u skupštinskoj proceduri.
Čanović kaže da se ne može predvidjeti rok u kojem će Prijedlog zakona biti razmatran, ali se procjenjuje da će to biti na sljedećoj sjednici redovnog saziva Skupštine Crne Gore.
Koliko je stvarno „divlje“ podignutih objekata u Crnoj Gori, to još niko sa sigurnošću ne zna.
Čanović kaže da podaci Uprave za nekretnine govore da ih ima oko 40.000.
“U Crnoj Gori, prema podacima Uprave za nekretnine, ima oko 40.000 nelegalno sagrađenih objekata, mada se procjenjuje da je taj broj mnogo veći. Ipak, imajmo u vidu i da se pod nelegalni objekat podrazumijeva i nelegalna dogradnja, a ne samo kompletno izgrađeni objekti. Ovaj zakon će se primjenjivati na sve neformalne objekte koji su prikazani na orto-foto snimku koji je izradila Uprava za nekretnine. Broj objekata predviđenih za legalizaciju će se utvrditi u samom postupku legalizacije“, rekao je Čanović.
Raniji podaci Uprave za nekretnine, podsjetimo, pokazali su da je najviše „divljih“ na primorju i u Podgorici.
Čanović kaže da će mogućnost legalizovanja zavisiti od lokacije, seizmičke stabilnosti objekta, riješenih imovinsko-pravnih pitanja na objektu i zemljištu i mnoštva drugih pitanja koja se razlikuju od objekta do objekta.
“Početak procesa legalizacije podrazumijeva riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu, odnosno da vlasnik neformalnog objekta mora izvršiti upis objekta u katastar nepokretnosti ili drugu evidenciju Uprave za nekretnine“, objasnio je Čanović.
U slučaju da je „divlji“ objekat izgrađen na državnoj zemlji, odluku o prenosu zemljišta donosi Vlada, odnosno lokalni parlament.
Nakon rješenja ovih odnosa postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za legalizaciju, uz koji se dostavlja dokaz o vlasništvu nad objektom i zemljištem.
“Ako podnosilac zahtjeva za legalizaciju neformalnog objekta ne posjeduje dokaz o pravu svojine ne uspije riješiti imovinsko-pravne sporove ni nakon početka legalizacije, dužan je da podnese potvrdu organu nadležnom za postupak legalizacije da je rješavanje imovinskih odnosa u toku, odnosno da za taj prostor nije donijet planski dokument, ako je to slučaj. U ovakvim slučajevima, postupak se prekida do rješavanja prethodnog pitanja“, objasnio je pomoćnik ministra, prenosi cdm.me.
Čanović kaže da je razmatranje zahtjeva radi utvrđivanja mogućnosti legalizacije prvi naredni korak.
Dugačak je spisak i lokacija na kojima „divlje“ sagrađeni objekti neće moći da se legalizuju.
“Izuzeti od procesa legalizacije su objekti izgrađeni u zoni morskog dobra, nacionalnog parka, u zaštitnom putnom i pružnom pojasu i u zoni aerodroma, na kulturnom dobru i zoni zaštite kulturnog dobra, u zoni zaštićenih prirodnih dobara, u zaštitnom pojasu elektroenergetskih objekata, na vodnom zemljištu i u zaštitnim zonama vodoizvorišta, zonama park šuma, zaštitnih šuma, zelenih površina, na klizištu, odnosno eksploatacionom području, na udaljenosti manjoj od 400 metara od vojnih objekata koji služe za smještaj eksploziva i municije, na prostoru određenom planskim dokumentom za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od javnog, odnosno opšteg interesa“, kazao je Čanović.
Odlučeno je, kaže on, da zaštićeni i važni prostori moraju biti tretirani odvojeno, na drugačiji način.
