Recesija s periferije počela se širiti i po jezgru eurozone: smanjuje se francuski output, a čak je i njemačka privreda zakazala.
Kriza eura već tri godine prijeti raspadu eurozone, ali i propasti čitave Evropske unije. Iako je pritisak finansijskih tržišta zasad malo popustio, dugoročno rješenje krize i dalje ostaje egzistencijalan prioritet za EU, piše Tportal.
– Kriza će se vratiti. Ako ne prije predstojećih njemačkih izbora, onda nakon njih. Južna Evropa nije učinila dovoljno kako bi povećala svoju konkurentnost, dok sjeverna Evropa nije uložila dovoljno napora da pogura taj zahtjev. Dužničko breme prisutno je i dalje, a evropska ekonomija ne uspijeva rasti. Širom evropskog kontinenta produbljuju se politički razdori. Zbog svih tih razloga, opasnost od kolapsa eurozone nije prošla. Koja god se članica eurozone strmoglavi, to će podstaknuti ekonomski haos i gnijev susjednih zemalja. Kako bi se zaštitile, vlade će zatvoriti svoje granice da bi spriječile izliv svog kapitala. Opet će postojati svaka zemlja za sebe, rekao je Barry Eichengreen, profesor ekonomije i politologije na Berkeleyju.
– Evropa može ili krenuti naprijed, u dublju integraciju, ili unatrag, prema nacionalnoj suverenosti. Njeni čelnici i u ovom trenutku njeni ljudi trebaju odlučiti. Samo o njihovoj odluci zavisi budućnost eura i Evropske unije’, zaključio je Eichengreen.
– Rizici s kojima se suočavala eurozona nešto su ublaženi nakon ljeta, no ekonomski uslovi periferije eurozone i dalje ostaju nestabilni’, upozorio je ekonomski analitičar i profesor Nouriel Roubini, poznatiji kao Dr. Propast.
– Periferija pokazuje malo znakova oporavka. Štoviše, recesija s periferije počela se širiti i po jezgru eurozone: smanjuje se francuski output, a čak je i njemačka ekonomija zakazala jer rast dvaju glavnih njemačkih izvoznih tržišta ili opada (ostatak eurozone) ili usporava (Kina i ostatak Azije).
– Nastavlja se balkanizacija privredne aktivnosti i bankarskih sistema, a strani investitori bježe iz periferije i traže utočište u jezgru, dok nivoi privatnog i javnog duga rastu do neodrživosti, pojasnio je Roubini.
– Nažalost, kriza eurozone će najvjerovatnije ostati s nama još nekoliko godina, popraćena restrukturiranjem duga i napuštanjem eurozone’, zaključio je Roubini.
