Školarine u Hrvatskoj veće su i od njemačkih, standard upola slabiji, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za razvoj obrazovanja (IRO).
Ako je suditi prema ulaganju u visoko obrazovanje i nauku Hrvatska se neće tako brzo izvući iz krize.
Prema visini javnog ulaganja u visoko obrazovanje, koji iznosi 0,95 posto BDP-a, Hrvatska se nalazi na samom evropskom dnu i ispod je evropskog proseka od 1,14 posto izdvajanja iz BDP-a.Poredjanja radi, Švedska ulaže u obrazovanje gotovo dvostruko više od Hrvatske, i Slovenci je “šiju” s izdvajanjem od 1,22 odsto, prenosi podatke istraživanja “Slobodna Dalmacija”.
I nije samo to problem – maksimalni godišnji iznosi školarina u Hrvatskoj, koji se penju i do 1.270 evra, viši su i od onih u njemačkim saveznim pokrajinama (do 1.000 eura).
Hrvatska se, takodje, može “pohvaliti” svojevrsnim raritetom, barem u evropskim razmjerima gde nijedna zemlja ne poznaje takozvani linearni model školarina, odnosno plaćanje prema broju prikupljenih ECTS bodova.
Prema riječima izvršnog direktora Instituta Ninoslava Šćukanca, krajem 2013. će biti objavljene preporuke kako urediti finansiranje visokog obrazovanja u Hrvatskoj da bi odgovorilo na potrebe društva, a fakultete učinilo konkurentnima u kontekstu evropskog obrazovanja, prenosi b92.net.
“Privredni sektor zavisi od zanimanja koja uključuju stepen visokog obrazovanja, a zanimanja budućnosti primarno će se temeljiti na znanju i informacijama. Osim što u obrazovanje država malo ulaže, veliki problem je i to što većih izdvajanja nema ni iz privatnog sektora, pa se finansijske rupe najčešće popunjavaju školarinama”, ukazao je na probleme Šćukanac.
Institut za razvoj obrazovanj, osnovan 199. godine, neprofitna je i nevladina organizacija posvećena razvoju, zastupanju i implementaciji politika u visokom obrazovanju u Hrvatskoj.
