Oko 38.477 unci crnogorskih zlatnih rezervi nalaze se u švajcarskoj Credit Suisse banci kao zaloga za kredit od 150 miliona eura i „oslobađaju“ se 2017. godine, kada ističe i posljednja rata.
Crna Gora ne mora imati rezerve zlata – kazao je Pobjedi pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić komentarišući povećan otkup zlata u svijetu koje, po pisanjima medija, završava u trezorima banaka. i u Crnoj Gori sve veći broj građana prodaje zlato zbog čega je u posljednje vrijeme porastao broj otkupljivača.
Crnogorske zlatne rezerve iznose ili, bolje rečeno, iznosile su 38.477 unci koje se nalaze u švajcarskoj Credit Suisse banci kao zaloga za kredit od 150 miliona eura i „oslobađaju“ se 2017. godine kada ističe i posljednja rata.
– Sve obaveze po ovom kreditnom aranžmanu se servisiraju uredno, a kredit ističe 2017. godine. Tada će biti omogućen povraćaj založenog zlata, po dogovorenoj cijeni, ukoliko bude ostvaren suficit budžeta, a kroz Strategiju upravljanja javnim dugom i rezervama bude procijenjeno da Crna Gora treba da ima rezerve u zlatu – kazao je Pobjedi Pavličić.
Treba imati u vidu, kaže pomoćnik ministra, da vlade većine razvijenih država rijetko koriste zlato kao rezervu.
– Zlato kao rezerva je više praksa centralnih banaka, i to posebno dok je važio „zlatni standard“, odnosno u vremenima kada se zlato koristilo kao osnova za utvrđivanje vrijednosti valute. Smatramo da Crna Gora ne mora imati rezerve zlata, bez obzira na sve karakteristike zlata kao sigurne antiinflatorne robe, već bi trebalo da, kao moderne zemlje, razvijamo instrumente upravljanja gotovinom – emitovanjem državnih zapisa i drugih kratkoročnih instrumenata, držanjem određenog nivoa depozita, mogućnosti korišćenja overdraft kredita – kaže Pavličić odgovarajući na pitanje da li na bilo koji način može biti problem to što Crna Gora nema rezervi zlata, odnosno što su joj zarobljene.
Bitno je, smatra pomoćnik ministra, da država uvijek ima dostupna likvidna sredstva, po najnižoj mogućoj cijeni, potrebna za finansiranje državne potrošnje.
– Napominjemo da se držanjem zlata ne ostvaruju prinosi, čak njegovo čuvanje iziskuje troškove održavanja – podsjeća pavličić
Crnogorsko zlato založeno je za kredit od 150 miliona eura od kojih je, podsjeća pomoćnik ministra, 30 miliona obezbijeđeno zlatom, a inicijalno založene po ugovoru o kreditu potpisanom 2009. godine.
– Kamatna stopa na aranžman iznosi 12-mjesečni euribor plus margina od 6,5%. Sredstva kredita korišćena su kao budžetska podrška – objašnjava Pavličić.
Komentarišući povećan otkup zlata, on kaže da je ono specifična berzanska roba čija vrijednost je determinisana čitavim nizom faktora.
– Osim od ponude i tražnje, cijena zlata zavisi i od stepena rizika na finansijskim tržištima, percepcije inflacije, kretanja dolara… tako da je kretanje cijene zlata jedan od veoma bitnih indikatora dešavanja na tržištima kapitala i valuta – ocijenio je pomoćnik ministra. (pobjeda.me)
