Evropa mora uložiti veće napore kako bi prevladala fiskalnu krizu koja izaziva dodatne pritiske na ionako prenapregnut globalni finanaijski sektor, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).
Evropski zvaničnici preduzeli su proteklih mjeseci niz važnih koraka kako bi obnovili povjerenje tržišta i vratili povjerenje u eurozonu. Tako je Evropska centralna banka (ECB) u septembru najavila kupovinu obveznica zemalja eurozone kako bi se snizili troškovi njihovog zaduživanja.
U MMF-u upozoravaju da su potrebne dodatne mjere kako bi se vratilo povjerenje tržišta jer će se u protivnom Evropa suočiti s ubrzanim procesom razduživanja, što bi pak povećalo rizik nestašice kredita jer bi banke smanjile kreditiranje, a rezultat bi bila recesija.
Ako se na političkom nivou hitno ne preduzmu dodatne odlučne mjere, pojačani pritisak na banke u Evropi mogao bi potaknuti proces razduživanja u ukupnom iznosu od 2.800 milijardi dolara do kraja iduće godine. U aprilu je MMF odgovarajući iznos procijenio na 2.600 milijardi dolara. “Usprkos brojnim već preduzetim važnim koracima na političkom nivou, zacrtane su mjere i dalje nepotpune u ključnim aspektima, što izlaže eurozonu prijetnji pojačanog odliva kapitala, strahu od raspada i padu ekonomske aktivnosti”, stoji u MMF-ovom izvještaju.
U grupi ekonomija u nastajanju MMF kao najranjiviju skupinu izdvaja zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi, zbog direktne povezanosti sa zapadnom Evropom i problema koje dijele s rubnim članicama eurozone. “Ahilova je peta brojnih ekonomija srednje i istočne Evrope bankovni sektor koji muku muči s pritiscima razduživanja, pogoršanjem kvalitete imovine i sporim rastom”, konstatuju u MMF-u.
Dalje pogoršanje krize u eurozoni najveći je rizik za stabilnost svjetskog finansijskog sektora, zaključuju. Napominju ipak i da su izvor zabrinutosti i rastuće neravnoteže u drugim dijelovima svijeta. Tako ističu da Sjedinjenim Državama i Japanu prijete ozbiljne fiskalne teškoće koje bi, ako ne budu otklonjene, takođe mogle destabilizovati svjetski finansijski sektor, kaže se nadalje u budno praćenom Izvještaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti. “Obje zemlje trebaju donijeti srednjoročne planove smanjenja deficita kako bi očuvale rast i stekle povjerenje finansijskih tržišta”, sugeriše se u tom izvještaju. (poslovni.hr)
