Zakon o investicionim fondovima, koji je usvojen prošle godine, obesmišljen je podzakonskim aktima, odnosno pravilima koja je propisala Komisija za hartije od vrijednosti i koja nijesu onemogućila da fondovi izbjegavaju transformaciju, čak se i registruju u akcionarska društva, naočigled regulatora, ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.
U skupštinskoj proceduri nalaze se izmjene propisa koje jasno definišu određene odredbe.
Oblast investicionih fondova u Crnoj Gori jedna je od nejneuređenijih u finansijskom sistemu Crne Gore.
Dnevne novine pišu da se očekivalo da će usvajanje novog zakona prošle godine kako-tako riješiti stanje u tom sektoru. To se nije desilo, čak je sada stvorena još veća konfuzija. Posljednji primjer je kada je HLT morao da proda udjele u najlikvidnijim crnogorskim firmama da bi isplatio proviziju koja pripada društvu za upravljanje Prima. Nije to jedino. Transformacija MIG-a i još pojedinih fondova najčešće se rješava na sudu ili rješenjima Komisije.
Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović istakao je za Dnevne novine da je Zakon o investicionim fondovima, usvojen krajem prošle godine došao sa ogromnim zakašnjenjem kada su vlasnici društava za upravljanje maksimalno izvukli imovinu fondova, obezvrijedili ih i napravili štetu ostalim akcionarima.
“Bez obzira na neuporedivo bolja rješenja u novom Zakonu, i mogućnosti odnosno obavezi da se Fondovi otvore, suštinski je Zakon obesmišljen sa podzakonskim aktima, odnosno pravilima koja je propisala Komisija za hartije od vrijednosti i koja nijesu onemogućila da fondovi izbjegavaju transformaciju, čak se i registruju u akcionarska društva naočigled Komisije, a pojedini u društvima za upravljanje obračunavaju provizije po starom zakonu”, dodao je Damjanović.
Prema njegovim riječima, potrebno je promijeniti Zakon u smislu definisanja zakonskih rješenja, koja ne bi bila derogirana podzakonskim aktima, odnosno pravilima i odlukama i koja će onemogućiti beskonačne “igre bez granica” na relaciji Komisija, fondovi, sudovi.
“Jer činjenica da su provizije za upravljanje fondovima bile veće nego ukupni promet fondova tokom prošle godine govore da je tržište kapitala odnosno poslovanje fondova u Crnoj Gori dotaklo dno”, zaključio je Damjanović.
Korist samo imali vlasnici
Tokom masovne vaučerske privatizacije nastali su fondovi Trend, Eurofond, MlG, Moneta, HLT i Atlas Mont. Korist su za sada imali jedino vlasnici jer su se nijesu pokazali kao uspješni vlasnici imovine u pojedinim firmama, a skoro da ne postoji primjer da je neka firma unaprijedila poslovanje. Osim toga MIG uspio je da se preregistruje u posebnu firmu.
CdM.me / Dnevne novine
