Preuzimanje Trebjese i uspješna privatizacija Kontejnerskih terminala i generalnih tereta (KOGE) mogla bi kratkoročno podstaći trgovinu na domaćem tržištu kapitala, ali će, nažalost, to biti nedovoljno da se privuku novi ozbiljni investitore na berzi ukoliko se ne promijeni još mnogo bitnih stvari, a prije svega vrati povjerenje u institucije.
Da li postoji mogućnost da se nakon preuzimanja nikšićke Trebjese od novog stranog vlasnika i privatizacije Kontejnerskih terminala vrati optimizam na Montenegroberzi i da li je i u kojoj mjeri Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) ograničavajući faktor daljeg razvoja tržišta kapitala, bila su pitanja na koja su “Vijesti” tražili odgovor od domaćih brokera i eksperata za berzansko poslovanje.
“Smatram da probleme sa nelikvidnošću hartija i izuzetno niskim cijenama neće riješiti ni preuzimanje akcija Trebjese od strane Molson Coors niti privatizacija Kontejnerskih terminala. Mislim da je nerealno očekivati neke fantastične cijene koje bi zadovoljile apetite manjinskih akcionara i motivisale ih da prodaju svoje akcije. Koliki god da bude priliv novca, po osnovu ova dva posla mislim da su naši problemi mnogo veći”,ocijenio je za “Vijesti” Aleksandar Jovović, jedan od najuspješnijih brokera mlađe generacije u Crnoj Gori.
Dokle god cijeli ovaj region ne krene na put snažnog oporavka i izlaska iz teške ekonomske krize, Jovović smatra “da nema govora o povratku optimizma na tržištu kapitala.
”Za ovako loše stanje na tržištu i gubitak povjerenje krivi smo svi zajedno i ovlašćeni učesnici i fond menadžeri i regulator. Rekao bih da su neke stvari počele da se mijenjaju na bolje, ali ključni ograničavajući faktor po meni je izuzetno mali broj kvalitetnih hartija od vrijednosti”, kazao je Jovović.
Mora se zaustaviti selektivna primjena zakonske regulative
Mladen Bojanić, bivši direktor NEX Montenegro berze, a danas generalni sekretar nove stranke Pozitivna Crna Gora ocijenio je da je “pozitivan stav prema narednim događajima neophodan preduslov ekonomskog razvoja, a naročito je važan za povratak optimizma na berzi”.
“Preuzimanje Trebjese i uspješna privatizacija Kontejnerskih terminala mogu vratiti optimizam na kratke staze, ali će, nažalost, biti nedovoljni da privuku ozbiljnije investitore ukoliko se ne promijeni još mnogo bitnih stvari koje utiču na povjerenje u određeno tržište”, dodao je Bojanić.
Prema njegovom mišljenu, “osnovni, i jedini, način da se ponovo uspostavi povjerenje u tržište hartija od vrijednosti je kreiranje povjerenja u njegove institucije, u prvom redu regulatora, zatim insistiranje na dosljednoj primjeni zakonske regulative, efikasno rješavanje sudskih sporova iz oblasti hartija od vrijednosti, odnosno izbjegavanje ili, u krajnjem, oštro sankcionisanje svih vidova zloupotreba na tržištu”.
“Mora se zaustaviti selektivna primjena zakonske regulative. Što se tiče konkretne pozicije KHOV-a, oni ne dijele sudbinu tržišta koje regulišu, pa izgledaju prilično nezainteresovani za stanje na tržištu. A i zašto bi brinuli kad im je Skupština nedavno povjerila treći mandat, uprkos katastrofalnom stanju na tržištu kapitala. Cifre su neumoljive, pad berzanskog indeksa je 84 odsto od 2007. do danas. Drugim riječima, ako ste 2007. godine uložili 100, danas imate 16 eura. Sve propada, samo Komisija opstaje”, naglasio je Bojanić.
On je dodao da “nama treba integrisan, stručan, profesionalan i nezavisan regulator finansijskog tržišta”, koji bi objedinio sve supervizorske funkcije, odnosno “bio nadležan za kontrolu banaka, posrednika na tržištu kapitala, investicionih i penzionih fondova i osiguravajućih kompanija”.
“To bi doprinijelo operativnoj i funkcionalnoj efikasnosti, ekonomičnosti poslova nadzora, olakšalo povezivanje sa sličnim institucijama iz regiona, Evrope i svijeta, a učesnicima na finansijskom poslovanju olakšalo poslovanje”, smatra Bojanić.
Crnogorsko tržište kapitala malo
Direktor VIP brokera Ivan Šćepanović kaže za “Vijesti“ da su preuzimanje Trebjese, kao i eventualna privatizacija, odnosno preuzimanje kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti događaji “koji bi akcionarima ovih kompanija mogli donijeti ozbiljna novčana sredstva”.
“Ukoliko dođe do ovih procesa i ukoliko se oni uspješno okončaju, moguće je da oni pozitivno utiču i na ostatak tržišta. Drugim riječima, ako se procesi koje pominjete uspješno okončaju, oni mogu, ali nužno ne moraju uticati na povraćaj optimizma na našoj berzi. Priliv sredstava na tržište kapitala kroz proces preuzimanja kompanija, iako dobar impuls, nije dovoljan uslov da bi se dodatno pokrenulo tržište kapitala i potpuno vratila vjera u njega. Podsjetiću da smo sličnu situaciju imali 2009. kada se nakon otkupa akcija Elektroprivrede od strane italijanske kompanije A2A, preko tržišta kapitala slio veliki novac, ali kako je taj novac samo u manjem obimu otišao na nove investicije u crnogorske hartije od vrijednosti, od tada očekivanog oporavka berze nije bilo ništa”, kazao je Šćepanović.
Da bi investitori vratili novac na berzu, on dodaje, “potrebno je da imaju u šta da ulažu, odnosno odgovarajući tržišni materijal, ali i dobar ambijent koji će im obezbijediti sigurnost ulaganja, i koji će ih podstaći da svoja sredstva investiraju upravo kroz tržište kapitala”.
“Što se tiče prvog uslova, crnogorsko tržište kapitala je malo, pa čak i svako preuzimanje pored dobrih stvari koje donosi (koje se ogledaju prvenstveno u prilivu novca i dolasku novih investitora za koje se očekuje da unaprijede poslovanje kompanija), može negativno da utiče na tržište jer umanjuje ponudu na tržištu, makar u kratkom roku. No taj se problem djelimično ili čak potpuno može zaliječiti novim emisijama hartija od vrijednosti, za koje u ovom trenutku postoje i određene najave”, dodao je Šćepanović.
On smatra da je unapređenje ambijenta koji će podstaći nove investicije “izuzetno važno za dalji razvoj tržišta kapitala”.
“Dosta toga je urađeno kada je u pitanju transparentnost poslovanja kompanija i njihovo izvještavanje, što je svakako pozitivno, ali na tome se ne smije stati. Ono što po mom mišljenju, u kratkom i roku, može učiniti da tržište kapitala kakvo poznajemo (ili priželjkujemo) “opstane” i dobije novi impuls, a u srednjem mogućnost za dalji razvoj, je implementacija novog Zakona o investicionim fondovima. Lično, moje viđenje daljeg opstanka i razvoja tržišta vežem upravo za primjenu pomenutog zakona i za integraciju naše berze sa drugim tržištima, prvenstveno tržištima regiona”, rekao je Šćepanović.
Na tržištu ima i otimačine prilikom prodaje akcija
Na pitanje, kako komentarišu da pojedini strani investitori nakon tri godine još nijesu uspjeli da naplate novac prihodovan septembra 2009. od prodaje akcija Elektroprivrede, Aleksandar Jovović je odgovorio:
“Ne želeći da ulazim u to ko je odgovoran, to je svakako poražavujuće i doprinosi gubitku povjerenja u tržište kapitala. Kako očekivati da taj neko opet uloži novac poslije tako negativnog iskustva”.
Mladen Bojanić, ovakvu pojavu ocjenjuje kao “otimačimu”.
“To je jedina jasna i precizna riječ kojom bih mogao opisati tu praksu. Takvo ponašanje urušava tržište i ima dalekosežne posljedice. Zaludu sav trud i sredstva uloženi da se kreira pouzdano i regulisano tržište kad se takve stvari dešavaju. Nevjerovatno da se institucije nadležne za sankcionisanje takvog ponašanja iz sve snage trude da se ne miješaju u svoj posao”, kaže Bojanić.
Ivan Šćepanović je kazao da “problemi koje su pojedini investitori imali ili još uvijek imaju prilikom naplate svojih sredstava od prodaje akcija Elektroprivrede, nisu nikako poželjna stvar, makar bilo riječi o izolovanim slučajevima”.
KHOV da insistirati na sprovođenju Zakona
Ukoliko novi Zakon o investicionim fondovima bude poštovan u svim svojim odredbama i rokovima koji su predviđeni, Šćepanović smatra ”da ćemo doći u situaciju da dalje gradimo tržište kapitala, možda na nekim drugačijim, zrelijim osnovama”.
“Međutim, ukoliko Zakon ne bude poštovan do kraja, ili se dopusti da se njegova suština iskrivi određenim radnjama ili predugom primjenom, bojim se da polako može izgubiti smisao postojanja tržišta kakvo je sada. Ne treba naglašavati koliko je u svemu tome bitna uloga Komisije za hartije od vrijednosti. Što Komisija bude odlučnija u sprovođenju ovog zakona, naravno uz poštovanje ostatka regulative, time će tržište kakvo poznajemo imati više šanse za opstanak”, istakao je on.
