Štednja u bankama u Srbiji se ne isplati

Dodajte komentar

Kamate na deviznu štednju u Srbiji sve su manje i u posljednje četiri godine su gotovo prepolovljene, a u isto vrijeme cijena kredita u evrima je kod nekih banaka i duplirana.

Trenutno građani u bankama drže više od osam milijardi evra, a najviše je uloga oročenih na godinu dana. Dok su do izbijanja ekonomske krize kamate na depozite stanovništva dostizale i 11 odsto, sada se maksimalno može dobiti oko 5,50 odsto. Bankari kažu da više ne mogu da plaćaju visoke kamate, ali da zato garantuju sigurnost.

– Kamatna stopa tada je bila i do devet odsto u nekim bankama, što je bilo nesvakidašnje, i lijepo za građane, ali veoma loše za banke jer je to za njih bio veliki trošak – kažu u Udruženju banaka Srbije. – S druge strane, visoke kamate na štednju poskupljivale su pozajmice građanima i privredi. Zbog toga je i Narodna banka Srbije pozivala banke da smanje kamatne stope na devizne uloge.

Osnovni kriterijum, kako kažu u UBS, kojim su se građani rukovodili prije nekoliko godina, visina kamatne stope, sada je promijenjen i na prvom mjestu je sigurnost, tako da imamo zanimljivu situaciju da dvije banke koje su vodeće na tržištu Srbije imaju i najveću deviznu štednju, a tamo kamatne stope nisu najviše.
– Kamate u narednom periodu neće rasti, može da se očekuje čak i blagi pad – poručuju u UBS . – I pored toga, Srbija i dalje nudi najbolje uslove za štednju u regionu, ali i u Evropi.
Na sve ovo ipak reaguje “crno tržište”. Nema piramidalnih štedionica kao što je bila na primjer Dafiment banka, ali se na tržištu pojavljuju razne agencije koje nude veoma visoke kamate na devize koje “oplođuju” na određeni rok. Čim ih ima znači da postoje građani koji su spremni da rizikuju još jednom zarad dobre zarade, ako je dočekaju.

Evropa i susjedi
Dok Nijemac u prosjeku štedi 40.000 evra, Srbi u banci čuvaju svega – 1.000 evra. U Njemačkoj je prosječna kamata oko 1,5 odsto, u Srbiji tri puta veća, pet odsto.
U Hrvatskoj kamata ne prelazi 2,4 odsto, a u zemljama Evropske unije 2,7 odsto. Zbog toga mnoge štediše iz tih zemalja oročavaju i danas depozite u bankama u Srbiji. (Novosti.rs)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *