Skoro milion ljudi u Hrvatskoj koristi internet bankarstvo

Dodajte komentar

Osim plaćanja računa svakoga mjeseca internet bankarstvo sve se više koristi i u plaćanju raznih usluga kao što su kupovina preko portala koji nude izuzetno povoljne aranžmane, bilo za putovanja, sport ili razne medicinske tretmane i slično.

Ako je suditi prema brzini kojom je do sada svake godine rastao broj građana koji koriste internet bankarstvo, ove bi godine taj broj trebao preskočiti milion korisnika. Prema poslednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem 2011. godine ukupno je 948.000 građana koristilo usluge internet bankarstva. Promatrajući statističke podatke HNB-a unazad sedam godina, primjetno je kako svake godine broj građana koji koristi interne kao kanal plaćanja raste dvocifrenim brojem.

Niža stopa rasta

Tako je prošle godine bilo 29,4 posto više građana koji su koristili internet bankarstvo nego 2010. Riječ je o 215.000 novih korisnika koji su prošle godine odlučilikoristiti mogućnost plaćanja računa internetom. Upravo je 2010. bila godina u kojoj je zabilježena najmanja godišnja stopa rasta od 10,1 posto. Stoga bankari mogu biti izuzetno zadovoljni kada analiziraju dosadašnji “track record” jer je 2009. bilo 18,8 posto više korisnika nego godinu prije. U 2008. bilo je čak 31,9 posto više, 2007. gotovo 21 posto, a 2005. 27 posto više. Statistika HNB-a dijelom bi se trebala uzeti s rezervom s obzirom na to da banke prilikom davanja novih kredita ili otvaranja računa često prodaju pakete unutar kojih je i internet bankarstvo. Stoga se može pretpostaviti da je broj građana koji stvarno koriste internet bankarstvo nešto manji.

Postoji statistika koja egzaktno dokazuje trend rasta korišćenja internet bankarstva. To su podaci broja transakcija i vrijednosti transakcija. Promatrajući te podatke, prošla je godina bila svojevrsni bum. Tako je broj transakcija skočio 28,8 posto. Građani su u 2011. godini ostvarili 33,4 milijuna transakcija, odnosno 745.000 više nego 2005. godine. Solidan porast imala je i 2010. kada je zabilježeno 23,5 posto više transakcija nego 2009. godine. Važno je istaknuti da su prošle godine građani internet bankarstvom potrošili 28,5 milijardi kuna. Toliko, naime, iznosi vrijednost transakcija. Spomenutih 28,5 milijardi kuna porast je od gotovo 25 posto u odnosu na godinu prije. Tačnije, građani su internet bankarstvom potrošili 5,6 milijardi kuna više nego 2010. godine. Broj transakcija iz godine u godinu raste. Tako je 2010. bilo 23 posto više transakcija nego godinu prije, 2009. je bilo 20,7 posto više transakcija, a 2008. bilo je 27,4 posto više transakcija.

Rast vrijednosti

Vrijednost transakcija nije uvijek bilježila rast. Iako je 2010. bila pozitivna (rast je iznosio 13,5 posto), godine prije obilježene su negativnim predznakom. Tako je 2009. bila 11,7 posto manja vrijednost transakcija nego 2008., a te je godine bilo 4,2 posto manja vrijednost nego 2007. godine. Odnosno, vrijednost transakcije u 2010. na nivou je iz 2008. godine – 22,8 milijardi kuna.

Prošle godine po transakciji prošla je 852,69 kuna, a taj se broj konstantno smanjuje. Naime, godinu prije po jednoj transakciji internet bankarstvom prošla je 881 kuna, a 2009. prosjek je bio 958 kuna. Godinu prije u prosjeku je prošlo 1309 kuna, a 2007 prolazilo je 1741,06 kuna. Jedino je taj podatak HNB-a u potpunosti tačan jer se vrijednost transakcija podijelila s brojem transakcija kako bi se dobila prosječna vrijednost. Kada se u korelaciju uzme vrijednost transakcija i broj građana koji  koriste internet bankarstvo, konačan broj trebao bi se uzeti s rezervom, ali jednako kvalitetno ukazuje na trend kretanja. Tako je 948.000 građana, koji su prošle godinekoristili internet bankarstvo, potrošilo 28,5 milijardi kuna, što bi značilo da je svaki korisnik ove usluge u jednoj godini potrošio 30.074 kune internetom. Kada se “loptica” spusti na niže grane, svaki je korisnik internet bankarstva mjesečno potrošio u prosjeku 2506 kuna. Godinu prije korisnici internet bankarstva u prosjeku su mjesečno trošili 2061 kunu, odnosno 31.220 kuna godišnje.

Autor/Izvor: bankar.me/poslovni.hr

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *