Ulagačima na Wall Streetu predstoji još jedna teška nedjelja zbog produbljivanja evropske dužničke krize i niza posljednjih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija.
Dow Jones indeks prošle je nedjelje pao 2,7 odsto, na 12.118 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3 odsto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 3,2 odsto, na 2.747 bodova.
Oštar pad cijena akcija posljedica je strahovanja ulagača da će Grčka izaći iz evrozone, a Španija, zbog slabog punjenja budžeta i golemih gubitaka tamošnjih banaka, morati zatražiti međunarodnu pomoć.
Produbljivanje evropske dužničke krize već mjesecima pritišće tržišta, a u posljednje vrijeme lošem raspoloženju na tržištu pridonio je i niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta privrede u SAD-u, Kini i evrozoni.
Zbog toga se ulagači povlače iz rizičnijih investicija, kao što su akcije, a ulažu u one koje se smatraju sigurnim utočištem u nesigurna vremena. Tako su na meti ulagača američke, njemačke, japanske i švajcarske obveznice.
Kolika je jagma za njima pokazuje podatak da su prinosi na 10-godišnje američke obveznice pali na svega 1,44 odsto, najniži nivo od kada se prate ti podaci. A prate se od 19. vijeka.
Cijene akcija oštro padaju širom svijeta. Medvjedi su već zavladali na tržištima u Španiji, Italiji, Brazilu i Rusiji. Mnogi evropski berzovni indeksi u minusu su u odnosu na početak godine, a slaba su i azijska tržišta.
Dow Jones indeks takođe je u minusu u odnosu na početak godine, za 0,8 odsto. S&P 500 još uvijek je u plusu, 1,6 odsto, kao i Nasdaq indeks, 5,5 odsto. No, malo je nade da će se ti indeksi zadržati u pozitivnom području, ne dođe li do preokreta u raspoloženju ulagača.
„Ne vidim nikakvog razloga za oporavak cijena akcija ako ne dođe do novih podsticajnih fiskalnih i monetarnih mjera. Ne samo u SAD-u, nego i u drugim najvećim ekonomijama svijeta”, kaže Clark Yingst, analitičar u kompaniji Joseph Gunnar.
U posljednje tri godine tržišta akcija rasla su ponajviše zahvaljujući kombinaciji izdašnih monetarnih mjera centralnih banaka i podsticajnih mjera vlada. To je i sada jedina preostala nada ulagačima, prenose agencije.
Zbog toga se s nestrpljenjem očekuje četvrtak, kada će predsjednik Feda Ben Bernanke u Kongresu izvijestiti o stanju u ekonomiji.
„Dosad nisu bili ispunjeni svi uslovi da bi Fed uveo nove podsticajne mjere. No, vidimo da se rast privrede usporava, a cijene akcija oštro padaju, pa bi sada mogao reagovati”, kaže Tom Pocelli, ekonomista u kompaniji RBC Capital Markets.
Iduća sjednica čelnika američke centralne banke održaće se 19. i 20 juna. U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da je 50 odsto šansi da će Fed tada uvesti dodatne mjere kvantitativnog popuštanja monetarne politike, tzv. QE3 program, dok su prije mjesec dana procjenjivali da šanse za to iznose 35 odsto.
capital.ba
