Izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard iznijela je niz predloga za borbu protiv dužničke krize u eurozoni i istovremeno ocijenila da bi u slučaju neprihvatanja mjera- svijet mogao upasti u krizu poput one iz tridesetih godina prošlog vijeka.
Među tim predlozima je veći fond za pomoć prezaduženim članicama, niže kamatne stope Evropske centralne banke (ECB) i uvođenje euroobveznica, prenose svjetski mediji.
Lagard je takođe zatražila da države za MMF izdvoje dodatnih 500 milijardi dolara, usljed toga što ta organizacija pokušava da pomogne zemlje pogođene krizom.
U slučaju da političari ne urade ono što je neophodno, čelnica MMF-a upozorava da bi svijet mogao da sklizne u “situaciju sličnu onoj iz tridesetih godina prošlog vijeka”, kad je vladao izolacionizam, što je rezultovalo Velikom depresijom, a zatim i svjetskim ratom. Ona je pohvalila to što je u eurozoni već postignuto dosta toga, ali je dodala da dosad dogovorene mjere “čine delove sveobuhvatnog rješenja, ali su to samo djelovi”.
Lagard je istakla da krizom pogođena zona eura mora da se fokusira na ponovno ostvarivanje privrednog rasta, kao i ojačavanje brane protiv širenja dužničkih problema i bližu političku i ekonomsku saradnju među članicama.
Izvršna direktorka MMF-a je indirektno pozvala ECB da radi podsticaja ekonomskog rasta snizi kamatne stope, koje su već na rekordno niskom nivou. “S obzirom na nagli pad inflacije, dodatno i pravovremeno labavljenje monetarne politike bi bilo od velike važnosti”, istakla je ona.
“Potreban nam je veći zaštitni zid. Bez toga bi zemlje poput Italije i Španije, koje zapravo nisu u stanju da vraćaju svoje dugove, mogle da postanu nesolventne zbog neodrživo visokih troškova zaduživanja”, izjavila je Lagard i predložila da sredstva koja preostanu u privremenom Evropskom fondu za finansijsku stabilnost budu prebačena u stalni fond ESM, koji bi trebalo da stupi na snagu sredinom godine.
izvor: portalanalitika.me
