Iz Vlade još nema zvanične reakcije na prijedlog Centralne banke da i Crna Gora, poput vise od 80 zemalja, donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i fiskalna pravila kojim bi se ograničila javna potrošnja, povećala odgovornost za trošenje budžetskih sredstava i uvele sankcije za kršenje pravila.
CBCG je prije dvadesetak dana izasla u javnost sa ovim prijedlogom i uvrstila ga u preporuke Vladi za ekonomsku politiku za narednu godinu. Iz Ministarstva finansija su kratko, prije desetak dana, Pobjedi kazali da će taj prijedlog CBCG razmotriti ukoliko ga zvanično dobiju.
Ovim zakonom se, objašnjavaju u Centralnoj banci, želi povećati fiskalna odgovornost. – Fiskalna pravila predstavljaju propisana kvantitativna ograničenja, odnosno limite. U praksi se najčešće javljaju u vidu pet oblika: pravila koja propisuju maksimalno učešće javnog.duga, budžetskog deficita, javne potrošnje ili javnih prihoda u BDP-u. Na tom spisku je i pravilo koje kombinuje javne prihode i javne rashode – objašnjavaju u CBCG. Iz ove institucije podsjećaju da su najčešće pozicije koje se limitiraju, odnosno ograničavaju – budžetski deficit i javni dug. To je, u najširem, urađeno i primjenom Mastrihtskih kriterijuma.
– Zakonom o fiskalnoj odgovornosti se teži ograničiti državna potrošnja i povećati odgovornost za zakonito, namjensko i efikasno korišćenje budžetskih sredstava – kažu u ovoj instituciji.
Zakon bi, objašnjavaju u CBCG, trebalo da sadrži i kaznene mjere, što je praksa u zemljama koje ga imaju.
-Propisivanjem sankcija, ukoliko se prekrše zadati kriterijumi iz zakona, bi se obezbijedilo poštovanje ovih ograničenja – ističu sagovornici Pobjede apostrofirajući prednosti ovog zakona,
Ključna stvar je, kažu u CBCG, u tome što se zakonom sprečava zloupotreba fiskalne politike, jača kredibilitet cjeiokupne ekonomske politike, utiče na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje i djeluje preventivno u očuvanju finansijske stabilnosti.
– U slučaju Crne Gore bilo bi poželjno višegodišnje pravilo, čime bi se ostavio prostor za fiskalno uravnoteženje u određenom vremenskom periodu. To bi bilo urađeno tako što bi se eventualno stvoren fiskalni deficit u jednoj godini pokrio sufi-
citom u narednim godinama. Na ovaj način bi se u prosjeku, u definisanom vremenskom periodu, stvorio uravnoteženi bilans budžeta – predlaže Centralna banka koja je u okviru redovnih preporuka dostavila Vladi i ove godine set sugestija iz oblasti fiskalne politike. Sve preporuke, kako kažu u ovom regulatoru, idu u pravcu usklađivanja potrošnje sa mogućnostima finansiranja od strane crnogorske privrede. Jedan od načina povećanja fiskalne discipline je upravo donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji podrazumijeva kvantitativno ograničenje pojedinih fiskalnih pozicija, odnosno propisivanje fiskalnih pravila u funkciji obezbjeđenja dugoročne fiskalne održivosti, ističu iz CBCG u odgovoru Pobjedi.
Pobjedino pitanje – kakva je sadašnja fiskalna odgovornost u Crnoj Gori – ostalo je bez direktnog odgovora.
– Kategorija fiskalne odgovornosti predstavlja dinamičan cilj -kojem treba težiti na svim nivoima, počev od kreatora i nosioca fiskalne politike, pado fiskalnih obveznika. Samo na taj način može se postići zadovoljavajući i društveno prihvatljiv stepen fiskalne odgovornosti -navodi se u odgovoru Centralne banke.
Iz ove institucije, međutim, podsjećaju na činjenicu da su „zone duga i fiskalnog deficita u koje je Crna Gora ušla u protekle dvije godine po međunarodnim standardima još održive”. Zabrinjavajuće bi bilo da se
ovakva politika nastavi i u narednom periodu, ocijenili su stručnjaci CBCG naglašavajući oprez kod izdavanja garancija države. Oni podsjećaju na ocjenu dabi aktiviranje ovog potencijalnog duga u velikoj mjeri moglo ugroziti i fiskalnu, a onda posljedično i ukupnu stabilnost sistema.