Zoran Milovanović: Veliki zaokret MTEL-a

Izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović o zaokretu od telekom operatera ka regionalnoj sili u klaudu, fintechu, sajber-odbrani i inovacijama spremnim za eru vještačke inteligencije

MTEL Crna Gora ne unapređuje samo svoju mrežu — on ponovo izmišlja sopstveni identitet. Pod vođstvom izvršnog direktora Zorana Milovanovića, kompanija je izašla iz poznatih okvira telekomunikacija i zakoračila u zahtjevniji prostor digitalne infrastrukture, finansijskih tehnologija, sajber-otpornosti i razvoja talenata. U regionu koji teži pametnijoj i sigurnijoj digitalnoj ekonomiji, Milovanović poručuje da MTEL više ne prati krivulju razvoja — već je postavlja.

MTEL više nije samo telekom operater — kompanija postaje platforma za fintech, cloud usluge, digitalni identitet i IT rješenja za kompanije. Kako ova transformacija izgleda iz ugla izvršnog direktora i koje će usluge definisati narednih pet godina?

Put MTEL-a od 2007. godine do danas, mogu slobodno reći, bio je revolucionaran, naročito imajući u vidu da smo danas tržišni lider ne samo po broju korisnika, već i po inovacijama. Sa više od 40 odsto tržišnog udjela u mobilnoj telefoniji, televiziji i internetu, nastavljamo da pomjeramo granice i u mnogim drugim oblastima.

Sa našom najsavremenijom streaming aplikacijom, MOVE servisom, podigli smo iskustvo digitalne televizije na potpuno novi nivo, dok smo servisom SiguranNet obezbijedili potpunu bezbjednost naših korisnika na internetu.

Telekomunikaciona industrija prolazi kroz najveću transformaciju još od pojave mobilne telefonije i izuzetno sam ponosan na to gdje se danas nalazimo.

Mogu slobodno reći da postavljamo temelje izgradnje digitalne ekonomije. Mi tu transformaciju ne samo da živimo — mi ne samo da gradimo digitalni identitet, već postavljamo trendove.

Gledajući pet godina unaprijed, očekujem nekoliko snažnih pravaca razvoja: fintech — mobilna plaćanja, interoperabilne finansijske usluge i nove funkcije digitalnog bankarstva biće jedan od ključnih stubova rasta; sajber-bezbjednost — poslovni sektor će zahtijevati lokalna i pouzdana cloud okruženja, kao i napredne bezbjednosne usluge; i digitalni identitet — vjerujem da će digitalna identifikacija postati ključ za ulazak u sve ekosisteme, od državnih servisa do bankarstva i zdravstva. Digitalni identitet se mjeri digitalnom pismenošću, kvalitetom upravljanja podacima i spremnošću kompanija da prihvate nove poslovne modele.

REGIONALNA INTEGRACIJA KROZ POVEZANOST

Fragmentirana tržišta stvaraju fragmentirane standarde, cijene i korisničko iskustvo. Mogu li telekom kompanije pogurati region ka jedinstvenom digitalnom tržištu — i da li je region spreman?

Digitalna ekonomija u suštini ne prepoznaje granice. Korisnici očekuju da se kroz region kreću kao kroz jedinstvenu digitalnu teritoriju — da imaju isto iskustvo, iste standarde i iste usluge svuda. Iako je to evropski model, siguran sam da je ostvariv i kod nas.

Telekom operateri su već postavili temelje: standardizacija 4G i 5G mreža, zajednička ulaganja, snižavanje cijena roaminga i usklađivanje korisničkih politika stvaraju novu realnost.

Vjerujem da smo svi spremni — region je spreman, korisnici su spremni, kompanije su spremne.

Ako nastavimo da usklađujemo digitalne standarde, Zapadni Balkan može postati prvi region van EU koji će izgraditi funkcionalno jedinstveno digitalno tržište.

SAJBER-BEZBJEDNOST: Tihi faktor konkurentnosti

Kao što je pokazao sajber-napad na Crnu Goru 2022. godine, jedan jedini upad može paralizovati cijelu državu. Da li region ovu prijetnju shvata dovoljno ozbiljno — i šta treba da bude prvi korak?

Mislim da svijest građana i kompanija o sajber-bezbjednosti raste iz dana u dan i kompanija koju vodim na tome radi posvećeno i strateški. Nažalost, iskustvo pokazuje da se sajber-bezbjednost obično primijeti tek kada sistemi prestanu da rade — a to je najveći problem.

Napadi postaju sve sofisticiraniji, globalniji i koordinisaniji. Kao što sam već rekao, implementirali smo SiguranNET servis, koji omogućava potpunu zaštitu svih korisnika. Kada je riječ o statistici, važno je istaći da najmanje 30 odsto korisnika doživi makar jedan tip sajber-incidenta u toku jednog mjeseca — incident koji naš servis spriječi prije nego što se dogodi.

Uporedo sa razvojem servisa, intenzivno smo radili i na edukaciji građana o bezbjednom korišćenju interneta. Počeli smo od osnovnih škola, gdje su naši zaposleni organizovali interaktivne časove kako bi djecu adekvatno pripremili za onlajn prostor.

Zajedno sa Vladom Crne Gore nastavili smo organizovanje niza programa, poput Digitalne akademije, koja obuhvata digitalnu pismenost za ranjive grupe, sa posebnim fokusom na sajber-bezbjednost.

MTEL godinama ulaže u napredne sisteme detekcije, bezbjednosne centre i zaštitu korisnika. Sajber-bezbjednost nije luksuz — ona je preduslov stabilnosti digitalne ekonomije.

Grupa Telekom Srbija je preuzela PULSEC, kompaniju iz Srbije sa 150 inženjera za sajber-bezbjednost specijalizovanih za zaštitu poslovnih sistema od svih vrsta sajber-prijetnji. Kroz saradnju sa PULSEC-om, MTEL sada svojim poslovnim korisnicima nudi sveobuhvatne usluge sajber-zaštite — od krajnjih tačaka poput mobilnih telefona i laptopova, preko zaštite mreže i bekapa svih poslovnih podataka, do najnaprednije SOC sposobnosti, odnosno bezbjednosno-operativnog centra iz kojeg naši inženjeri 24/7 u realnom vremenu prate i reaguju na sve vrste neželjenih situacija.

PRAG VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE I KLAUDA

Svi govore o AI transformaciji, ali malo ko je za nju zaista spreman. Šta kompanije moraju uraditi 2026. godine da bi bile spremne za vještačku inteligenciju, migraciju na cloud i novi talas digitalne konkurentnosti?

Vještačka inteligencija zahtijeva mnogo ozbiljniju pripremu od bilo koje prethodne tehnologije. Zato naglašavam da 2026. mora biti godina u kojoj kompanije završe domaći zadatak. To podrazumijeva migraciju ključnih sistema u cloud, jer AI zahtijeva fleksibilnost i skalabilnost infrastrukture; sređivanje podataka i uvođenje sistematskog upravljanja podacima, kako bi AI zaista imao kvalitetan materijal za rad.

Podjednako je važan i razvoj digitalnih vještina zaposlenih kroz obuke, sertifikacije i formiranje internih AI timova.

MTEL će nesumnjivo biti ključni partner crnogorskim kompanijama u ovoj tranziciji.

TRKA ZA TALENTIMA

Svaka zemlja u regionu gubi digitalne talente zbog viših plata u inostranstvu. Kako MTEL planira da zadrži i privuče inženjere i inovatore koji će graditi narednu deceniju digitalnih usluga?

U našoj kompaniji njegujemo kulturu inovacija u kojoj zaposleni imaju priliku da predlažu, testiraju i razvijaju rješenja koja mijenjaju tržište. Kroz brojne projekte, naši zaposleni imaju priliku da napreduju, razvijaju se i usavršavaju. Zato MTEL nudi ono što je izuzetno važno — izazovne projekte, vrhunsku tehnologiju i kulturu koja podstiče inovacije.

Naša strategija se zasniva na nekoliko stubova: sistematski rad sa mladim stručnjacima kroz programe u Digitalnoj fabrici, partnerstva sa univerzitetima i strukturisane mentorske programe.

MTEL je, zajedno sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, omogućio najboljim studentima iz Crne Gore da, kroz program stipendiranja, studiraju na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, a po završetku studija MTEL im je otvorio vrata za zaposlenje. Takođe smo potpisali ugovor o stipendiranjima sa Univerzitetom Crne Gore, dok su učenici Elektrotehničke škole dobili priliku da obave praktičnu nastavu u našoj kompaniji.

Vjerujem da Crna Gora može zadržati digitalne talente, jer su izazovi koji postoje ovdje jednako veliki kao i oni u inostranstvu.

Izvor: connectingregion.com

Slični Članci