Cijena zlata bila je na putu ka trećem sedmičnom padu zaredom, jer su oštriji ton američke centralne banke i očekivanja novih povećanja kamatnih stopa nadjačali pozitivan efekat privremenog mirovnog dogovora između SAD-a i Irana.

Zlato je u petak palo za više od dva odsto, na oko 4.122 dolara za uncu, nakon što je novi predsjednik američkog Feda Kevin Warsh zauzeo oštriji stav prema inflaciji i monetarnoj politici. Takav signal povećao je očekivanja da bi Fed ove godine mogao dodatno pooštriti monetarnu politiku.

Više kamatne stope obično pritiskaju zlato jer plemeniti metal ne nosi kamatu. Kada prinosi na obveznice i dolar jačaju, ulaganje u zlato postaje relativno manje privlačno.

Istovremeno, dio geopolitičkog pritiska je smanjen nakon što je komercijalni brodski saobraćaj počeo da se vraća u Hormuški moreuz, poslije američke objave o završetku blokade. Time su ublaženi strahovi od dugotrajnog poremećaja u snabdijevanju energentima.

Ipak, inflacioni rizici nijesu potpuno nestali. Analitičari upozoravaju da bi moglo proći više mjeseci prije nego što se protok nafte i tečnog prirodnog gasa kroz taj važan morski pravac vrati na ranije nivoe, prenose Financije.hr.

Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corp., ocijenio je da je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza pozitivno za zlato, ali da taj efekat trenutno poništavaju očekivanja strože monetarne politike Feda. Istorijski gledano, zlato često zaostaje u periodu koji prethodi prvom povećanju kamatnih stopa.

Dodao je, međutim, da ostaje nejasno da li je riječ samo o preventivnom povećanju kamata ili početku novog ciklusa pooštravanja. Ako se pokaže da Fed ne kreće u duži ciklus povećanja kamata, zlato bi moglo ponovo dobiti na privlačnosti.

Zlato je sredinom dana po singapurskom vremenu bilo niže 1,6 odsto, na 4.144,58 dolara za uncu. Srebro je palo 2,4 odsto, dok su platina i paladij takođe oslabili. Bloombergov indeks dolara blago je porastao i bio je na putu ka sedmičnom dobitku.