U vrhu azijske investicione scene odvija se tiha, ali značajna promjena – ultrabogati porodični uredi (engl. family offices) sve češće preskaču posrednike i ulaze direktno u fizičku trgovinu zlatom. Zlato više nije samo pasivna zaštita od tržišnih rizika, već postaje operativni biznis: finansira se nabavka, organizuje transport, rafiniranje i prodaja.
Cavendish Investment Corp., višegeneracijski porodični ured koji vodi bivši predsjednik hongkonške draguljarske kompanije, ove godine gotovo trećinu portfelja usmjerava na fizičko zlato, idući korak dalje od ETF-ova ili trezorskih rezervi.
Cavendish kupuje zlato iz malih rudnika u Keniji i drugim afričkim državama, doprema ga avionom u Hong Kong, rafinira i prodaje po tržišnim cijenama azijskim klijentima i kineskim strateškim kupcima.
Zlato se tradicionalno posmatra kao “sigurna luka”, posebno u nesigurnim geopolitičkim vremenima, dok traju ratovi, bjesni inflacija i globalna situacija se mijenja iz dana u dan. Neizvjesnost je dodatno pojačala američka carinska politika, a nakon što je američki predsjednik Donald Trump isključio zlato iz tarifnog programa, tržište se smirilo, ali napetost ostaje.
Prema istraživanju kineskog HSBC-a, ultrabogati investitori iz Hong Konga udvostručili su udio zlata u portfelju u samo godinu dana, dok je na kineskom kopnu udio porastao sa sedam na 15 odsto.
Potencijal zlata
Pored klasične kupovine, neki zlato daju u lizing lokalnim draguljarima, ostvarujući oko četiri odsto godišnjeg povrata, uz rast cijene. Drugi učestvuju u modelima podjele profita ili se bave arbitražom – kupuju diskontovane poluge u Dubaiju i prodaju ih s premijom u Hong Kongu. Fizičko zlato se sve češće koristi i kao kolateral za ulaganja u akcije, kriptovalute i nekretnine.
– U Aziji se zlato kupuje u većim razmjerama nego na Zapadu. Ljudi ga drže jer znaju da ga mogu brzo unovčiti u kriznom trenutku – izjavio je za Bloomberg Patrick Tuohy iz Goldstroma, privatne kompanije sa sjedištem u Singapuru koja djeluje kao integrisani posrednik i trgovac plemenitim metalima.
Rastući američki dug i mogući pad kamatnih stopa mogli bi dodatno podići cijenu zlata. Deutsche Bank predviđa prosječnu cijenu od 3.700 dolara po unci u 2026. godini, dok Goldman Sachs vidi potencijal rasta do 4.000 dolara. Trenutna cijena iznosi oko 3.375 dolara po unci.
Zato ne čudi što Hong Kong dodatno jača svoju ulogu zlatnog čvorišta. Kina je ove godine otvorila svoj prvi offshore zlatni trezor, ali izazovi ostaju. Jedan od ključnih izazova je upravo snabdijevanje iz afričkih zemalja, uključujući Keniju, zbog aktivnih ratnih sukoba na tom području. Ipak, ti sukobi su značajni za tržište zlata, a očekuje se da će se takozvani “hajp” oko zlata tokom naredne godine smanjiti, kako se budu smanjivale i geopolitičke tenzije, prenosi lidermedia.hr.
Za sada, premije od pet do deset odsto po isporuci i visoka likvidnost zlata privlače sve veći broj učesnika. Međutim, kako cijene rastu, troškovno osjetljivi kupci, posebno u Kini i Indiji, mogli bi smanjiti potražnju.
– S obzirom na premije koje ljudi plaćaju, jasno je da će na tržište ući veći i moćniji igrači – zaključio je za Bloomberg Quentin Mai iz West Point Golda.
