Američki berzanski indeksi završili su sedmicu u minusu, nakon rasprodaje tehnoloških akcija i rasta prinosa na američke državne obveznice, dok su investitori ostali razočarani izostankom većih dogovora nakon samita predsjednika SAD i Kine.
Indeks S&P 500 pao je 1,24 odsto na 7.408,50 poena, dok je Nasdaq Composite oslabio 1,54 odsto i zatvorio trgovanje na 26.225,14 poena.
DJIA izgubio je 537 poena, odnosno 1,07 odsto, i pao na 49.526,17 poena.
Najveći pritisak na tržište došao je iz tehnološkog sektora, nakon što su investitori krenuli u realizaciju profita poslije snažnog rasta akcija u prethodnim sedmicama.
Akcije Intel-a pale su više od šest odsto, dok su AMD i Micron Technology izgubili 5,7 odnosno 6,6 odsto.
Nvidia je oslabila 4,4 odsto, dok je Cerebras Systems potonuo 10 odsto nakon snažnog rasta prethodnog dana.
Analitičar kompanije Vital Knowledge Adam Krisafuli ocijenio je da je tehnološki sektor posljednjih sedmica imao „neodrživ rast“, zbog čega je ostao posebno osjetljiv na povlačenje investitora i ubiranje profita.
Izuzetak među tehnološkim gigantima bio je Microsoft, čije su akcije porasle tri odsto nakon što je investitor Bill Ackman saopštio da je njegov fond Pershing Square povećao poziciju u toj kompaniji.
Dodatni pritisak na tržište stigao je sa tržišta obveznica.
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice premašio je 5,1 odsto, nakon novih podataka koji ukazuju da inflacija u SAD ponovo jača, dok rast cijena nafte dodatno podgrijava inflatorne pritiske.
Više kamatne stope posebno negativno utiču na kompanije visokog rasta, među kojima dominira tehnološki sektor.
Cijene nafte nastavile su rast usljed tenzija na Bliskom istoku.
Američka WTI nafta porasla je 4,2 odsto i zaključila trgovanje na 105,42 dolara po barelu, dok je Brent ojačao 3,35 odsto na 109,26 dolara.
Rast cijena uslijedio je nakon izjave predsjednika SAD Donald Trump da „neće imati mnogo više strpljenja“ sa Iranom i da bi Teheran trebalo da postigne dogovor.
Investitori su pažljivo pratili i završetak samita između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinping, ali bez većih tržišno značajnih dogovora.
Dvije strane saglasile su se da Hormuški moreuz mora ostati otvoren, ali tržišta su očekivala konkretnije poteze u trgovinskim i ekonomskim odnosima.
Razočaranje je pogodilo i Boeing, čije su akcije pale dodatnih 3,8 odsto, nakon što je Trump izjavio da je Kina pristala da kupi 200 Boeingovih aviona, što je svega 50 više od ranijih očekivanja kompanije.
Dan ranije američki indeksi završili su trgovanje na rekordnim nivoima, pri čemu je S&P 500 prvi put premašio granicu od 7.500 poena.
(Izvor: Seebiz)
