Američke akcije pale su u četvrtak, dok su cijene nafte porasle usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Investitori su istovremeno analizirali kvartalne rezultate dvije najveće kompanije na svijetu, pri čemu je Alphabet podstakao zabrinutost zbog povećane potrošnje na vještačku inteligenciju.
Dow Jones Industrial Average izgubio je 506,93 boda, odnosno 0,97 odsto, završivši trgovanje na 51.711,65 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408,30 bodova, dok je Nasdaq Composite oslabio 2,15 odsto i zatvoren je na 25.137,69 bodova. Tehnološki indeks pao je usljed pada akcija Alphabeta od sedam odsto i gubitka Tesle od 14 odsto nakon objavljivanja njihovih izvještaja o zaradi.
Cijene nafte dodatno su pritisle tržište akcija, nakon što je jemenska militantna grupa Huti, koju podržava Teheran, preuzela odgovornost za napade na dva saudijska tankera u Crvenom moru, što je podstaklo zabrinutost zbog širenja sukoba na Bliskom istoku. Nafta je poskupjela i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio bombardovanjem iranske infrastrukture.
„Od sada, svaki put kada Islamska Republika Iran puca na brod u Hormuškom moreuzu, bilo projektilom, raketom, dronom ili bilo kojim drugim uređajem ili oružjem, Sjedinjene Američke Države bombardovaće i uništiti JEDAN MOST ILI ELEKTRANU, uključujući one koji se nalaze pored ili u glavnom gradu Teheranu“, napisao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Kasnije u četvrtak, Axios je objavio da je Tramp rekao da „razmatra masovni napad“ na Iran. Za taj medij je kazao da bi napad bio „veći nego ikada ranije“, a potom dodao: „Blizu sam donošenja odluke. Svi smo spremni za to.“ Predsjednik, međutim, nije naveo rok za donošenje odluke.
Fjučersi sirove nafte Brent porasli su sedam odsto i zaključeni su na 100,69 dolara po barelu, dok su fjučersi američke sirove nafte West Texas Intermediate ojačali šest odsto, na 92,19 dolara po barelu. I Brent i WTI trgovani su na najvišim nivoima od perioda prije nego što su SAD i Iran prošlog mjeseca postigli sporazum o okončanju rata.
Prinosi na državne obveznice rasli su zajedno sa cijenama nafte, a prinos na desetogodišnje američke obveznice nakratko je premašio 4,7 odsto i dostigao najviši nivo od januara 2025. godine. Porasle su i stope na kraćem kraju krive prinosa, pa je prinos na dvogodišnje obveznice dostigao sedmični maksimum od 4,37 odsto.
Investicioni strateg Bairda Ross Mayfield ocijenio je da je nivo prinosa na dvogodišnje obveznice „vjerovatno važniji“ za tržište, jer pruža uvid u buduće kretanje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi. Trgovanje terminskim ugovorima na federalne fondove trenutno ukazuje na vjerovatnoću veću od 80 odsto da će centralna banka u septembru povećati kamatne stope, u odnosu na 52 odsto prije sedam dana, pokazuju podaci alata CME FedWatch.
„Prilično je teško ignorisati sukob, ne samo zbog cijena nafte već i zbog pritiska na krivu prinosa“, kazao je Mayfield za CNBC.
„Mislim da su fundamentalni pokazatelji postavili tržište na put dugoročne, ili barem srednjoročne održivosti. Međutim, tokom naredna dva do tri mjeseca sve će se ponovo vrtjeti oko Irana.“
Osim rasta cijena nafte, tržište je pritisnuo i pad akcija Alphabeta, nakon što je Googleova matična kompanija povećala prognozu kapitalnih izdataka za 2026. godinu na između 195 i 205 milijardi dolara, ukazujući na snažnu potražnju povezanu sa vještačkom inteligencijom.
Nova procjena viša je od prethodno prognoziranog raspona od 180 do 190 milijardi dolara i objavljena je u trenutku kada su investitori postali oprezniji u pogledu ogromnih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.
(Seebiz)
