Američka administracija od danas primjenjuje nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju. Bijela kuća mjeru obrazlaže nedovoljno strogom primjenom zabrane prisilnog rada, dok dio pogođenih država tvrdi da je riječ o novom obliku protekcionizma.
Sjedinjene Američke Države od 24. jula uvode nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Evropska unija, prenosi Hina.
Zvanično obrazloženje američke administracije jeste nedovoljno stroga primjena zabrane prisilnog rada. Nove mjere stupaju na snagu neposredno pred istek privremene carine od 10 odsto, koju je administracija predsjednika Donalda Trampa uvela 20. februara na period od 150 dana.
Potez predstavlja najnoviji pokušaj Bijele kuće da oživi Trampovu predizbornu ideju o gotovo univerzalnim carinama, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u februaru poništio njegove ranije „recipročne“ carine u rasponu od 10 do 50 odsto.
Te carine bile su uvedene na osnovu propisa o vanrednim ovlašćenjima, uz obrazloženje da je cilj smanjenje američkog trgovinskog deficita.
Roba u tranzitu privremeno izuzeta
Nakon odluke Vrhovnog suda, Tramp je uveo privremenu carinu od 10 odsto, pozivajući se na član 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se odnosi na rješavanje kriza platnog bilansa.
Nove carine stupaju na snagu odmah, dok je roba koja se već nalazi u tranzitu izuzeta od primjene do 28. jula u 00.01 čas po istočnom američkom vremenu.
Visoki zvaničnik Trampove administracije odbacio je tvrdnje da nove carine predstavljaju direktnu zamjenu za mjeru kojoj upravo ističe rok važenja, uprkos tome što su uvedene u gotovo istom trenutku, imaju slične stope i obuhvataju najveći dio američkog uvoza.
On je kazao da SAD imaju strože zabrane uvoza robe proizvedene prisilnim radom i da ih primjenjuju rigoroznije od drugih država.
Nafta, gas i automobili izuzeti
Od novih carina biće izuzet niz proizvoda, uključujući naftu i gas, đubriva, određene prehrambene proizvode, kao i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne bezbjednosti.
U tu grupu spadaju automobili, čelik, aluminijum i bakar.
Izuzeta će biti i roba koja ispunjava uslove Sporazuma o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade, zbog snažno povezanih sjevernoameričkih lanaca snabdijevanja i visokog udjela američkih komponenti u tim proizvodima.
Roba iz država koje su usvojile odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada biće oporezovana nižom stopom od 10 odsto, dok će uvoz iz zemalja sa, prema ocjeni Vašingtona, nedovoljno strogim zabranama biti opterećen stopom od 12,5 odsto.
Australija i Brazil najavili reakciju
Australijski ministar trgovine Don Farrell ocijenio je da su nove američke carine „potpuno neopravdane“ i najavio nastavak pritiska na američke trgovinske zvaničnike da ukinu namete na australijsku robu.
Oštro je reagovao i Brazil, čiji će izvoz u SAD biti oporezovan stopom od 12,5 odsto.
Iz brazilske vlade poručili su da američka administracija, zbog nedostatka pravnog osnova za protekcionističku trgovinsku politiku, manipuliše pitanjem prisilnog rada, koje ima veliki značaj za ljudska i radnička prava.
Brazil je nove carine nazvao „potpuno proizvoljnim“ i „neopravdanim“ i najavio da će odmah pokrenuti mehanizme odgovora predviđene domaćim Zakonom o reciprocitetu.
Vlada te zemlje najavila je i da će slučaj iznijeti pred mehanizam Svjetske trgovinske organizacije za rješavanje sporova.
(Izvor: Agencije)
