U Hrvatskoj je tokom 2024. godine svega 4,8 odsto domaćinstava izjavilo da ima velike poteškoće s pokrivanjem osnovnih životnih troškova – što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 6,7 odsto i gotovo dvostruko manje nego 2019. godine, kada je taj udio iznosio 11,9 odsto, pokazuje novo istraživanje Eurostata objavljeno u utorak.
Za mjerenje koliko je teško domaćinstvima pokrivati životne troškove, Eurostat koristi podatke iz tzv. EU-SILC ankete, u kojoj ispitanici sami procjenjuju svoj životni standard u odnosu na primanja. Ovog utorka Eurostat je objavio pregled za sve zemlje Evropske unije, EFTA-e i države kandidatkinje za članstvo u EU.
Od 27 članica Unije, najlošija situacija bila je u Grčkoj, gdje je čak 35,4 odsto domaćinstava reklo da jedva spaja kraj s krajem. To je i dalje višestruko iznad prosjeka EU od 6,3 odsto, iako se vidi trend poboljšanja — pet godina ranije udio je iznosio 37,7 odsto, a 2016. godine dostigao rekordnih 40,6 odsto.
Iza Grčke su 2024. bile Bugarska (10,7%), Slovačka (9,9%), Portugal (9,7%) i Španija (9,1%). Sve četiri zemlje, osim Bugarske, zabilježile su blagi pad udjela u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska je sa svojih 4,8 odsto domaćinstava s ozbiljnim finansijskim teškoćama zauzela 15. mjesto u EU, što je napredak u odnosu na 17. mjesto godinu ranije. Na drugom kraju ljestvice, najmanji udio domaćinstava koja se teško snalaze bilježe Nizozemska (2,0%), Litvanija (2,1%), Njemačka (2,1%) i Luksemburg (2,2%).
Šira slika: 19,8% hrvatskih domaćinstava među dvije najsiromašnije grupe
Prema ukupnim rezultatima ankete, od šest ponuđenih kategorija po imovnom stanju, u dvije najniže skupine – domaćinstva koja imaju teškoće ili velike teškoće s pokrivanjem troškova – spada 17,4 odsto građana EU.
U Hrvatskoj je taj udio nešto veći: 19,8 odsto domaćinstava svrstalo se u te dvije grupe, što znači da je Hrvatska i dalje iznad prosjeka EU po udjelu finansijski najugroženijih.
U najvišoj skupini, tj. među domaćinstvima koja „s lakoćom“ pokrivaju svoje troškove, nalazi se 6,8 odsto Hrvata, dok je njih 31,1 odsto reklo da troškove pokriva „uglavnom lako“. Ukupno, 37,9 odsto hrvatskih građana svrstalo se u dvije najpovoljnije kategorije.
Najveći pad siromaštva u EU upravo u Hrvatskoj
U razdoblju između 2023. i 2024. najveće smanjenje udjela najsiromašnijih zabilježeno je upravo u Hrvatskoj, gdje je udio pao za 1,9 procentnih poena.
Slijede Latvija (pad za 1,7 poena, sa 7,7% na 5,4%), Grčka (1,3 poena), Mađarska (1,2 poena, sa 7,8% na 6,6%) i Poljska (1,2 poena, sa 3,8% na 2,6%).
Suprotno tome, najveći rast udjela najsiromašnijih zabilježen je u Finskoj (porast s 2,0% na 2,7%) i Belgiji (s 6,1% na 6,8%).
(Izvor: Financije.hr)
