U jeku rasta svih ostalih cijena, banke najavljuju и novi rast naknada i provizija, pa se sada sprema i njihov bojkot.
Nezadovoljstvo potrošača kulminira i jer su banke, podsjeća Seebiz, revidirale tarife svojih naknada usljed zahtjeva Hrvatske narodne banke da izrade metodologiju po kojoj formiraju cijene usluga. Iako je intencija HNB-a bila podsjetiti banke da ne mogu naknade mijenjati kako im padne na pamet, one su HNB-ov zahtjev iskoristile da bi učinile upravo suprotno, odnosno povećale dio naknada.
Tokom proljeća očekuje se novi talas povećanja naknada jer bankari tvrde da i njima rastu troškovi poslovanja, a sve skupa samo će se nadovezati na prošlogodišnja poskupljenja u tom sektoru. Paralelno, ministar finansija Marko Primorac poručio je da je spreman zakon po kojem bi jedan račun za građane u banci, onaj na koji moraju primati platu ili penziju, morao biti besplatan, uz određeni obim usluga na koji bi građani imali pravo.
Primorac kaže kako se samo čeka da HNB izvijesti o rezultatima okružnice koju je poslao bankama. Iz HNB-a su pak poručili da će to uraditi do kraja tromjesečja, a istovremeno su apelovali na bankare da ne podižu naknade. Čak je održan i sastanak u centralnoj banci, no teško da će od toga biti ikakvih rezultata. Što se tiče Primorčevog zakona, i njegovu su najavu banke svojevremeno preokrenule u svoju korist, pa je tako Zaba još jesenas ukinula naknadu na osnovni račun, ali povećala cijene drugih usluga.
"/>Vjerovatno će i sada, ako zakon stupi na snagu, dio onoga što će izgubiti na besplatnom računu, banke samo prebaciti na ostale cijene, odnosno ponovo opteretiti klijente. Banke u Hrvatskoj su samo u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, a čeka se i završno tromjesečje.
Oko polovinu godišnje dobiti ostvaruju zapravo kroz kamatne prihode za viškove koje drže na računu kod HNB-a, u skladu s politikom ECB-a. Kada govorimo o ukupnom prihodu banaka u Republici Hrvatskoj ostvarenog od svih naknada i provizija naplaćenih svim sektorima u periodu od 2019. do 2023. godine, podaci HNB-a pokazuju da se udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom neto prihodu iz poslovanja banaka kretao između 22 i 25 odsto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini.
Međutim, kaže HNB, nakon promjene monetarne politike i snažnog rasta kamatnih prihoda banaka, u 2023. taj se udio usljed rasta kamatnih prihoda smanjio na 19 odsto. Na nivou bankarskog sistema EU-a, udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom neto prihodu veći je u odnosu na bankarski sistem Hrvatske, te se od 2016. do 2023. kretao između 28 i 33 odsto. No, ukoliko posmatramo ukupne prihode banaka od svih naknada i provizija naplaćenih sektoru domaćinstava u 2023., oni su veći za 11,5 odsto u poređenju s prihodima iz 2019., zaključuje HNB.
