Deutsche Bank je nedavno emitovala zelene obveznice u iznosu od 500 miliona eura, namijenjene kreditima za održive stambene objekte. Četvorogodišnja obveznica predstavlja prvo izdanje banke u skladu sa Evropskim standardom za zelene obveznice. Ovaj trend je sve zastupljeniji i to ne samo među finansijskim institucijama.
Prema podacima Climate Bonds Initiative, globalna emisija zelenih obveznica premašila je 500 milijardi dolara godišnje prošle godine, dok je Evropska unija jedan od najvećih emitenta na svijetu. Ukupan iznos zelenih obveznica u opticaju u svijetu premašio je tri biliona američkih dolara. Pojedine procjene govore da će ovo tržište u narednim godinama rasti po godišnjoj stopi većoj od deset odsto. Emisija zelenih obveznica u 2032. godini bi mogla biti oko hiljadu biliona američkih dolara, procjenjuje Coherent Market Insights.
Najveći udio na ovom tržištu imaju korporativne obveznice, pri čemu energetski sektor, i sa njim povezani sektori, čine 40 odsto tih obveznica. Zato i ne čudi što se među najvećim emiterima zelenih obveznica na svijetu navodi španska energetska kompanija Iberdrola koja je do sada izdala blizu 14 milijardi eura zelenih obveznica, i francuska multinacionalna kompanija u oblasti energetike Engie sa emisijama zelenih bondova vrijednosti 8,75 milijardi eura.
Ukoliko se posmatra po regionima, najveći iznos obveznica izdat je u Sjevernoj Americi i to 33 odsto.
Evropski standard za zelene obveznice
Evropski standard za zelene obveznice (European Green Bond Standard – EuGB) je regulatorni okvir Evropske unije koji propisuje stroga pravila za izdavanje obveznica sa oznakom „European Green Bond“, sa ciljem sprečavanja greenwashing-a i jačanja povjerenja investitora. Standard zahtijeva da se gotovo sva prikupljena sredstva usmjere u projekte usklađene sa EU taksonomijom održivih aktivnosti, uz jasnu namjenu, transparentno izvještavanje i mjerenje ekološkog uticaja. Takođe podrazumijeva obaveznu spoljnju verifikaciju registrovanih nezavisnih revizora i redovno izvještavanje o alokaciji sredstava. Uredba kojom je standard uspostavljen usvojena je 2023. godine, primjena je zvanično počela 21. decembra 2024. godine, dok su tokom 2025. usvojene dodatne izmjene koje su precizirale određene tehničke i administrativne tačke u samom sprovođenju. Standard je dobrovoljan, ali predstavlja najviši nivo kredibiliteta na tržištu zelenih obveznica u EU, prenosi sveonovcu.rs.
Čemu su namijenjene zelene obveznice?
Zelene obveznice su dužničke hartije od vrijednosti čija su sredstva namijenjena isključivo za finansiranje ili refinansiranje projekata sa pozitivnim ekološkim efektima, kao što su obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost ili održiva infrastruktura. One funkcionišu po istom principu kao i klasične obveznice – investitori pozajmljuju kapital emitentu uz unaprijed definisan prinos – ali uz dodatnu obavezu transparentnog izvještavanja o uticaju na životnu sredinu i korišćenju sredstava.
Banke i druge finansijske institucije koriste ih za finansiranje „zelenih“ kreditnih portfolija, uključujući stambene kredite za energetski efikasne zgrade, projekte obnovljive energije i održivi transport. Time se smanjuje rizik izloženosti „prljavim“ industrijama. Zelene obveznice ne izdaju samo banke i države, već i velike korporacije iz energetskog, industrijskog i tehnološkog sektora. Globalne kompanije su kroz ovaj instrument prikupile stotine milijardi dolara za tranziciju ka niskougljeničnom poslovanju, modernizaciju proizvodnje i ulaganja u obnovljive izvore energije.
