Američki predsjednik Donald Trump napustio je Peking nakon dvodnevnog samita sa kineskim predsjednikom Xi Jinping poručivši da su postignuti „fantastični trgovinski sporazumi, dobri za obje zemlje“, iako je objavljeno veoma malo konkretnih detalja o tome šta su dvije najveće svjetske ekonomije zapravo dogovorile.
Tramp je u srijedu stigao u Kinu na visokoprofilni samit, u pratnji više izvršnih direktora američkih kompanija iz sektora poljoprivrede, avio-industrije, električnih vozila i vještačke inteligencije.
Trgovina je bila među glavnim temama razgovora, uprkos novim tenzijama izazvanim ratom sa Iranom, dok su kompanije očekivale ključne sporazume i moguće produženje trgovinskog primirja koje ističe u novembru.
Posjetu su obilježili simbolika i srdačna retorika. Tramp je dočekan uz počasnu gardu, državnu večeru i poziv u ekskluzivni kompleks u kojem žive i rade lideri Komunističke partije Kine.
Američki predsjednik djelovao je impresionirano prijemom i pozvao Sija u Bijelu kuću u septembru. Tramp je razgovore ocijenio kao „veoma uspješne“, dok je Si posjetu nazvao „istorijskom i prekretnicom“.
Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji potvrdio je da će Si na jesen posjetiti Vašington.
Ipak, nijedna strana nije objavila značajnije trgovinske sporazume niti velike poslovne ugovore.
Tramp je tokom leta predsjedničkim avionom Air Force One izjavio da je Kina pristala da kupi 200 Boeing aviona, uz mogućnost dodatne kupovine još 750 letjelica. Američki proizvođač aviona potvrdio je sporazum.
Tramp je takođe rekao da će američki farmeri biti zadovoljni postignutim dogovorima, jer će Kina kupovati „milijarde dolara“ soje.
Međutim, kineska strana nije zvanično potvrdila nijednu od tih kupovina.
Ukoliko se Boeingov sporazum finalizuje, to bi bio prvi veliki kineski ugovor za ovu kompaniju nakon skoro deset godina, tokom kojih je bila potisnuta sa kineskog tržišta zbog trgovinskih tenzija između Pekinga i Vašingtona.
Na pitanje o Trampovim tvrdnjama, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Điakun rekao je samo da je „suština kinesko-američkih ekonomskih odnosa uzajamna korist i saradnja u kojoj obje strane dobijaju“.
Dodao je da dvije zemlje treba da sprovedu „važan konsenzus“ postignut između lidera i doprinesu većoj stabilnosti bilateralne trgovine i globalne ekonomije.
Ostaju otvorena pitanja i oko trgovinskog primirja dogovorenog u oktobru, kada je Vašington suspendovao velika povećanja carina na kinesku robu, dok je Peking ublažio restrikcije na izvoz rijetkih minerala ključnih za industriju.
Tramp je iznenadio novinare izjavom da on i Si tokom razgovora uopšte nijesu razgovarali o carinama.
Bijela kuća je ipak saopštila da su lideri dogovorili formiranje „Trgovinskog odbora“ koji bi upravljao ekonomskim odnosima bez ponovnog otvaranja pregovora o carinama.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je za CNBC da očekuje napredak u uspostavljanju mehanizma za buduće investicije između dvije zemlje.
Tehnologija i vještačka inteligencija među ključnim temama
Jedan od najpraćenijih trenutaka dogodio se kada je Air Force One sletio u Peking.
Iz aviona je među prvima izašao izvršni direktor Tesla-e Ilon Mask, ispred više visokih američkih zvaničnika, što je protumačeno kao signal koliko je ekonomska agenda bila važna tokom posjete.
Mask i izvršni direktor Nvidia-e Džensen Huang bili su u centru pažnje tokom ceremonije dočeka i državne večere.
Posebnu pažnju izazvalo je Huangovo prisustvo, jer prvobitno nije bio planiran kao dio delegacije, što je podstaklo spekulacije da su vještačka inteligencija i pristup naprednim čipovima imali mnogo važniju ulogu u razgovorima nego što se očekivalo.
Električna vozila, vještačka inteligencija i poluprovodnici postali su ključna područja rivalstva između SAD-a i Kine.
Tesla je snažno oslonjena na svoju fabriku u Šangaju i kineske kupce, dok Nvidia pokušava da ponovo dobije mogućnost prodaje naprednih AI čipova Kini, što je trenutno zabranjeno američkim izvoznim kontrolama.
Iako američke restrikcije imaju cilj da ograniče kineski pristup najnaprednijim AI tehnologijama, američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir rekao je da ta tema nije dominirala samitom.
Peking, s druge strane, nastavlja da insistira na većem pristupu naprednim tehnologijama i kritikuje pokušaje ograničavanja kineskog industrijskog razvoja.
Tramp je novinarima rekao da su dvije strane razgovarale o mogućoj saradnji na uspostavljanju „zaštitnih pravila“ za razvoj vještačke inteligencije.
Tajvan ostaje najosjetljivije pitanje
Tajvan, samoupravna teritorija koju Kina smatra dijelom svoje teritorije, bio je jedna od ključnih tema razgovora.
Prema kineskim medijima, Si je upozorio da je pitanje Tajvana „najvažnije pitanje u kinesko-američkim odnosima“.
„Ako se tim pitanjem bude loše upravljalo, dvije zemlje bi mogle ući u direktan sukob“, upozorio je kineski predsjednik.
Hormuški moreuz i Iran među glavnim temama
Rat protiv Irana i blokada Hormuškog moreuza bili su važan dio agende samita.
Tramp je rekao da bi Kina mogla iskoristiti svoj uticaj kako bi podstakla Iran da stabilizuje protok kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih svjetskih ruta za transport energenata.
„Si želi da Hormuški moreuz bude otvoren i rekao je da želi da pomogne ako može“, izjavio je Tramp za Fox News.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na „sveobuhvatan i trajan prekid vatre“, uz poruku da pomorske rute treba što prije ponovo otvoriti.
Sukob na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan izazov i za kinesku ekonomiju, jer rast cijena nafte i poremećaji u transportu povećavaju troškove uvoza i podižu globalne cijene energenata.
Tramp je već pozvao Sija na novi samit u Bijeloj kući u septembru, dok se očekuje nastavak pregovora između dvije strane u pokušaju da dvije najveće svjetske ekonomije konačno postignu veliki trgovinski sporazum.
(Izvor: BBC)
