Tim Berners-Lee, izumitelj World Wide Weba, vjeruje da se Web još može spasiti, iako priznaje da su neki njegovi djelovi već postali „toksični“.
Kada je Sir Tim Berners-Lee 1989. godine prvi put osmislio ideju World Wide Weba, njegova vizija bila je nalik digitalnoj Aleksandrijskoj biblioteci – mjestu na kojem je svo ljudsko znanje objedinjeno, zasnovano na saradnji i, prije svega, dostupno svima. Gotovo 37 godina kasnije, iako je Web zaista povezao svijet, jasno je da to nije učinio na način kakav je Berners-Lee priželjkivao.
U intervjuu za Guardian govorio je o tome gdje su stvari krenule po zlu i kako bi se mogle popraviti u, kako kaže, „borbi za temeljne vrijednosti Weba“, naglašavajući da „još nije kasno“. Web je u svojim ranim danima bio relativno miran prostor, bez oglašavanja i snažne komercijalizacije, sa jasnom svrhom informisanja i umjerene zabave. Međutim, prema Berners-Leeju, promjena je nastupila s dot-com bumom i dolaskom aktera motivisanih brzom zaradom, piše PC Chip.
Tek tokom polarizovanih američkih izbora 2016. godine, Berners-Lee je, kako kaže, izgubio strpljenje zbog toksičnosti Weba, što ga je, kako navodi, „slomilo“. Ističe da društvene mreže nijesu cijeli Web, ali upozorava da je problem u tome što ljudi na njima provode mnogo vremena jer su osmišljene tako da izazivaju zavisnost. Kasnije ih je opisao kao sisteme „optimizovane za toksične sadržaje“.
Zanimljivo je da Berners-Lee napominje kako su raniji pogledi na internet bili neutralni – moralne procjene odnosile su se na način na koji ga ljudi koriste. Danas, međutim, „način na koji dizajnirate veb-stranicu, poput Reddita, Pinteresta ili Snapchata, može biti izričito dobar“, ali se jednako tako može dizajnirati i u suprotnom smjeru.
Berners-Lee osmislio i implementirao projekat Solid
U međuvremenu je osmislio i aktivno promoviše projekat Solid, koji se u najširem smislu može opisati kao decentralizovani API za dijeljenje ličnih podataka pod kontrolom korisnika, dostupan putem standardnih veb-protokola. Korisnici kreiraju sopstvene „podove“ u kojima se nalaze svi njihovi lični podaci, uključujući i sve što objavljuju na internetu, kao i podatke koji se o njima prikupljaju. Nakon toga mogu odlučiti kome i u kojem obimu će omogućiti pristup tim podacima.
Solid omogućava korisnicima da svoje lične podatke skladište i dijele pod sopstvenim uslovima, umjesto da ih prepuštaju velikim platformama.
Berners-Lee vjeruje da bi to moglo vratiti kontrolu nad ličnim podacima u ruke ljudi. U tu svrhu prikupio je 30 miliona dolara za kompaniju Inrupt, čija je misija „osigurati komercijalni zamah i ekosistem za zaštitu integriteta i kvaliteta novog Weba izgrađenog na Solidu“. Ipak, treba naglasiti da ništa ne obavezuje postojeće „čuvarе kapija“ Weba, poput Googlea i Mete, da koriste Solid protokol – niti da ne kopiraju podatke kojima im eventualno bude omogućen pristup.
Uprkos tome, Berners-Lee smatra da će „postojeći sistemi s vremenom izblijedjeti, dok će ljude više uzbuđivati novi sistemi“, misleći pritom na programere koji se uključuju u projekat Solid i koji, kako kaže, razvijaju softver polazeći od sopstvene vizije, a ne ograničenja postojećih platformi.
Izvor: Financa.ba
Photo credit: “X” – Tim Berners-Lee
