Tradicionalna muzejska iskustva, sa strogim pravilima i eksponatima iza stakla, polako postaju relikt prošlosti. U eri pametnih telefona i virtuelne stvarnosti, posjetioci naročito mlađe generacije traže mnogo više od pasivnog posmatranja… Oni žele da budu dio priče, da osjete i interaktivno se povežu sa kulturnim nasljeđem na drugačiji, zabavan način, prenosi Pobjeda.

Zele da dodirnu prošlost makar virtuelno, da je dožive, vide i čuju u formatu koji je njima prijemčiv, jer tehnologija je univerzalni jezik savremenog svijeta. Crnogorski muzeji su godinama unazad prepoznali neophodnost digitalne transformacije, a koliko su se potrebe posjetilaca promijenile, na koji način su naši muzej i integrisali nove tehnologije u svoje postavke, razgovarali smo sa v. d. direktora Muzeja i galerija iz Podgorice Draganom Radovićem, menadžerom za programske politike u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju Ivanom Mijanovićem, direktoricom Pomorskog muzeja iz Kotora Majom Uskoković i muzejskim tehničarom u Zavičajnom muzeju u Pljevljima Božidarom Gluščevićem.

Prilagođavanje

Radović je kazao da današnji posjetioci očekuju interaktivno, multimedijalno i personalizovano iskustvo koje im omogućava dublju povezanost sa kulturnim nasljeđem, što podrazumijeva prilagođavanje izložbenih prostora i usvajanje inovativnih metoda prezentacije kako bi se zadovoljile potrebe savremenih posjetilaca i ispunila muzejska misij a. Muzeji i galerije Podgorice, prema njegovim riječima, nastoje da usvoje savremene digitalne alate, aplikacije i platforme, te da ih primijene u svojim ekspozicijama na način koji savremeni posjetioci prepoznaju kao blizak i pristupačan.

– Prvi korak u tom pravcu jeste izrada internet portala sajta koji će prezentovati sve što muzej radi i čime raspolaže, uključujući i digitalne verzije izložbi. Na sajtu će posjetioci moći da dožive virtuelne šetnje kroz stalnu postavku Muzeja grada Podgorice i Muzeja Marka Miljanova, što omogućava pristup i onima koj i nijesu u mogućnosti da fizički dođu. Takođe, muzejski predmeti se skeniraju 3D tehnologijom, čime se omogućava detaljan uvid u eksponate iz svih uglova kazao je on. Radović je istakao da, kao i drugi muzeji u Crnoj Gori, Muzeji i galerije Podgorice čuvaju brojne predmete u svojim depoima koji, zbog fizičke osjetljivosti, nedostatka odgovarajućih uslova ili deficita prostornih kapaciteta za izlaganje, nijesu dostupni široj publici.

– Tehnologija postaje ključni saveznik u njihovoj prezentaciji i očuvanju.

Savremene metode digitalne dostupnosti, poput digitalizacije, 3D skeniranja i onlajn baza podataka, omogućavaju da i takvi eksponati budu “vidljivi” javnosti, bez ugrožavanja njihove materijalne strukture rekao je on.

Prema riječima Radovića, iako se često pretpostavlja da su strani turisti, naročito oni iz zemalja s razvijenim digitalnim praksama u kulturi, skloniji korišćenju digitalnih sadržaja, iskustvo Muzeja i galerije Podgorice ukazuje na to da interesovanje za digitalne sadržaje postoji u podjednakoj mjeri i kod domaće i kod strane publike.

– To potvrđuje broj pratilaca naših internet sadržaja, njihovi komentari, recenzije, kao i impresije koje posjetioci neposredno, svakodnevno dijele sa našim vodičima onima koji ih srdačno dočekuju i predstavljaju kulturno bogatstvo Podgorice rekao je Radović.

Virtuelne ture

Mijanović je istakao da današnja publika ne želi da bude običan posmatrač, već traži povezanost i interakciju sa muzejom, što se najlakše postiže upravo korišćenjem digitalnih tehnologija i inovacija.

– To se odnosi najviše na mlađu generaciju koja od savremenog muzeja očekuje razne multimedijalne sadržaje rekao je on.

Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja, kako je kazao, posljednjih godina uveo je veliki broj digitalnih sadržaja.

– Među kojima su 3D modeli Njegoševog Mauzoleja i reljefne karte Crne Gore, koje su dostupne putem platforme 3D Virtual Heritage, zatim interaktivne ture kroz muzejske postavke u saradnji sa mobilnom aplikacijom Naratour, koje omogućavaju posjetiocima da rješavaju zagonetke, otkrivaju tragove i otključavaju edukativne priče kroz interakciju sa eksponatima, što stvara edukativno, angažovano iskustvo istakao je on.

Mijanović je dodao da se Muzej tokom pandemije korona virusa priključio kampanji ,,Zivimo kulturu ostani doma i omogućio virtuelne ture kroz muzejske jedinice, prenosi Pobjeda.

U okviru međunarodnog projekta SHELeaders predstavljene su VR i AR aplikacije koje omogućavaju virtuelnu šetnju kroz dvorce srednjovjekovnih vladarki Balkana, uključujući i Izabetu Crnojević, ženu Đurđa Crnojevića, prilikom koje korisnici virtuelno mogu obići rekonstruisani manastir na Ćipuru i čuti žive istorijske narative. Urađena j e i VR aplikacija obilaska najpoznatijeg arheološkog nalazišta Crvena stijena. Urađeni su i audio vodiči u postavkama na više jezika, koje posjetioci koriste pomoću svojih mobilnih uređaja. Narodni muzej je samostalno razvio aplikaciju pomoću koje će se, upotrebom QR kodom

Više u današnjoj Pobjedi.