Bogatstvo milijardera poraslo je za više od 16 odsto tokom 2025. godine – tri puta brže od prosjeka u prethodnih pet godina – dostigavši 18,3 biliona dolara, što je najveći nivo u istoriji, navodi se u novom izvještaju Oxfama objavljenom danas, na dan otvaranja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

Od 2020. godine, ukupno bogatstvo milijardera uvećano je za 81 odsto. To se dešava u trenutku kada svaka četvrta osoba u svijetu nema redovno dovoljno hrane, a gotovo polovina svjetske populacije živi u siromaštvu.

Izvještaj pod nazivom Otpor vladavini bogatih: Zaštita slobode od moći milijardera analizira kako superbogati osvajaju političku moć kako bi oblikovali pravila ekonomije i društva u svoju korist – na štetu prava i sloboda ljudi širom svijeta.

Eksplozija bogatstva milijardera poklapa se s politikom administracije Donalda Trampa u SAD-u, koja je otvoreno favorizovala najbogatije. Smanjeni su porezi za superbogate, oslabljeni globalni napori da se oporezuju velike korporacije, povučeni su potezi protiv monopola, a dodatni zamah dali su i rastući udjeli u kompanijama povezanim s vještačkom inteligencijom – što je donijelo ogromne dobitke najbogatijim investitorima širom svijeta.

Trampovo predsjednikovanje poslalo je snažno upozorenje ostatku svijeta o moći ultrabogatih. Ipak, kako pokazuje Oxfam, ovo nije samo američki fenomen – rastuća oligarhija potkopava društva širom planete. Izvještaj navodi:

• Ukupno bogatstvo milijardera prošle godine poraslo je za 2,5 biliona dolara – gotovo koliko iznosi cjelokupno bogatstvo najsiromašnije polovine čovječanstva, odnosno 4,1 milijarde ljudi.

• Broj milijardera prvi put je premašio 3.000, dok je najbogatiji među njima, Ilon Mask, postao prvi čovjek čije je bogatstvo premašilo pola biliona dolara.

• Milijarderi imaju čak 4.000 puta veće šanse da obavljaju političke funkcije nego obični ljudi.

• Samo prošlogodišnji rast njihovog bogatstva bio bi dovoljan da se ekstremno siromaštvo iskorijeni čak 26 puta.

„Rastući jaz između bogatih i ostatka društva istovremeno stvara i politički deficit koji je izuzetno opasan i dugoročno neodrživ“, rekao je izvršni direktor Oxfama Amitabh Behar.

Prema procjenama Oxfama, milijarderi su 4.000 puta vjerovatniji kandidati za političke funkcije od običnih građana. Istraživanje World Values Survey u 66 zemalja pokazalo je da gotovo polovina ispitanika smatra da bogati često „kupuje“ izbore u njihovim državama.

„Vlade donose pogrešne odluke, ugađaju elitama i štite bogatstvo, dok istovremeno potiskuju prava ljudi i njihov bijes zbog toga što život postaje sve skuplji i teži“, upozorio je Behar.

Milijarde ljudi suočavaju se s izbjegivim patnjama – siromaštvom, glađu i smrću od bolesti koje se mogu spriječiti – jer je sistem namješten protiv njih. Na globalnom nivou, svaka četvrta osoba suočava se s nesigurnošću u snabdijevanju hranom i redovno preskače obroke.

Napredak u smanjenju siromaštva praktično je zaustavljen i nalazi se na nivou iz 2019. godine, dok ekstremno siromaštvo u Africi ponovo raste. Odluke vlada širom svijeta da prošle godine smanje budžete za pomoć najugroženijima direktno su pogodile siromašne i mogle bi dovesti do više od 14 miliona dodatnih smrti do 2030. godine.

Građanske slobode i politička prava sve se više ograničavaju – 2024. godina bila je devetnaesta uzastopna godina globalnog nazadovanja, a četvrtina svih zemalja dodatno je suzila slobodu izražavanja. Prošle godine zabilježeno je više od 142 velika antivladina protesta u 68 zemalja, koje su vlasti često gušile nasiljem.

„Ekonomsko siromaštvo stvara glad. Političko siromaštvo stvara bijes“, poručio je Behar.

Rizik od demokratskog nazadovanja – kroz potkopavanje vladavine prava ili izbornih procesa – čak je sedam puta veći u zemljama s izraženom nejednakošću. „Nijedna država ne može sebi priuštiti samozadovoljstvo. Brzina kojom ekonomska i politička nejednakost može urušiti prava i bezbjednost ljudi može biti zastrašujuća“, dodao je.

Vlade sve češće dopuštaju da superbogati dominiraju medijima i društvenim mrežama. Milijarderi danas posjeduju više od polovine najvećih svjetskih medijskih kuća, kao i sve glavne društvene mreže.

Izvještaj navodi primjere poput kupovine Washington Posta od strane Džefa Bezosa, preuzimanja Twittera/X od strane Ilona Maska, kontrole Los Angeles Timesa od strane Patrika Sun-Šionga, kao i konzorcijuma milijardera koji je kupio veliki udio u The Economistu. U Francuskoj, krajnje desni milijarder Vensan Bolore sada kontroliše CNews, koji je pretvoren u francuski pandan Fox Newsu. U Velikoj Britaniji, tri četvrtine tiraža dnevnih novina kontrolišu četiri superbogate porodice.

Izvještaj takođe navodi da je samo 27 odsto glavnih urednika u svijetu ženskog pola, dok svega 23 odsto dolazi iz rasnih ili etničkih manjina. Zbog toga su njihovi glasovi marginalizovani, dok su manjine – poput imigranata i ljudi druge boje kože – često stigmatizovane i korišćene kao žrtveni jarci, a kritičari ućutkivani.

U Keniji su vlasti koristile platformu X za praćenje, kažnjavanje, pa čak i otmice i mučenje kritičara vlasti. Istraživanje Univerziteta u Kaliforniji pokazalo je da je u mjesecima nakon što je Ilon Mask preuzeo X, govor mržnje porastao za oko 50 odsto.

„Naša društva danas djeluju toksičnije jer to zaista i jesu – ali ne uvijek iz razloga koji nam se serviraju. Preveliki uticaj superbogatih na politiku, ekonomiju i medije produbio je nejednakosti i ozbiljno nas udaljio od borbe protiv siromaštva. Vlade bi morale da slušaju potrebe ljudi – kvalitetno zdravstvo, borbu protiv klimatskih promjena i pravedno oporezivanje“, rekao je Behar.

Oxfam poziva vlade da daju prioritet:

• Realnim i vremenski definisanim nacionalnim planovima za smanjenje nejednakosti, uz jasne ciljeve i stalno praćenje napretka.

• Efikasnom oporezivanju superbogatih, uključujući široke poreze na dohodak i imovinu po stopama koje zaista smanjuju ekstremne razlike.

• Jačim „vatrenim zidovima“ između bogatstva i politike – strožim pravilima protiv lobiranja i finansiranja kampanja od strane bogatih, većoj nezavisnosti medija i zabrani govora mržnje.

• Većoj odgovornosti i političkom osnaživanju običnih građana, uključujući snažniju zaštitu slobode udruživanja, okupljanja i izražavanja, kao i civilnog društva i sindikata.

Izvor: oxfam