Dok je Donald Trump u protekloj godini vodio trgovinske ratove, napadao američke institucije i prijetio saveznicima, globalna ekonomija pokazivala je iznenađujuću otpornost. Inflacija je padala, a evropska tržišta bilježila su rekorde. Sada, kada je američki i izraelski napad na Iran prerastao u širi regionalni sukob, ta slika bi se mogla promijeniti. Hoće li i u kojoj mjeri, zavisiće od jednog jedinog pitanja: ostaje li Hormuški moreuz otvoren.
– Nafta je kritični kanal – rekao je za Financial Times Neil Shearing, glavni ekonomista Capital Economicsa.
Edward Fishman, viši saradnik Vijeća za vanjske odnose i autor knjige o američkom ekonomskom ratovanju, opisuje dva moguća scenarija. U prvom dolazi do „značajnog i dugotrajnog prekida cjelokupnog prometa kroz Hormuški moreuz, koji je najvažnije pomorsko usko grlo na svijetu“. Budući da kroz moreuz prolazi svaki peti barel nafte u svijetu, njegovo zatvaranje bi, prema Fishmanu, značilo „ogroman šok za globalne cijene nafte“ i poguralo bi cijene iznad 100 dolara po barelu. Brent je već blizu sedmomjesečnog maksimuma od 73 dolara, nakon rasta od gotovo 12 odsto u posljednjih mjesec dana, prenosi Lidermedia.hr.
Vjerovatniji i manje razoran scenario, tvrdi Fishman, jeste da se moreuz ne zatvori u potpunosti, ali da iranski izvoz nafte bude obustavljen. U tom slučaju realniji je skok na najmanje 80 dolara po barelu. OPEC je u nedjelju najavio povećanje proizvodnje za 206 hiljada barela dnevno u aprilu, ali je to manje od onoga što su mnogi očekivali.
Za američku ekonomiju rast cijena nafte nije beznačajan, iako SAD danas uvozi svega 17 odsto potrebne energije, što je najmanji udio u posljednjih četrdeset godina. „Nagli rast globalnih cijena nafte može nanijeti štetu američkim potrošačima i kompanijama“, upozorio je James Knightley, američki ekonomista u ING-u.
Nafta od 100 dolara po barelu mogla bi inflaciju podići sa sadašnjih 2,4 odsto na više od četiri odsto, prema Knightleyevim procjenama, što bi Federalnim rezervama znatno otežalo planirano snižavanje kamatnih stopa.
Ajay Rajadhyaksha iz Barclaysa nudi konkretniji proračun.
– Svaki održivi rast cijene nafte od 10 dolara po barelu može smanjiti ekonomski rast za 10 do 20 baznih poena u narednih 12 mjeseci. Ako bi nafta dostigla, recimo, 120 dolara i tamo ostala, američka i svjetska ekonomija pretrpjele bi značajan udar – objašnjava.
Barclays takođe predviđa jačanje dolara uz svaki rast cijena nafte, procjenjujući rast od 0,5 do jedan odsto u odnosu na korpu globalnih valuta za svakih deset odsto skuplje nafte.
Azija bi bila snažno pogođena jer su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja ključne destinacije za naftu i ukapljeni prirodni gas koji prolaze moreuzom. Prema podacima američke Agencije za energetske informacije, čak 84 odsto sirove nafte i kondenzata te 83 odsto ukapljenog prirodnog gasa koji su prošli moreuzom 2024. godine bili su namijenjeni azijskim tržištima. Capital Economics procjenjuje da bi Brent od 100 dolara dodao između 0,6 i 0,7 odsto globalnoj inflaciji.
Evropa bi osjetila pritisak i kroz cijene nafte i kroz cijene ukapljenog prirodnog gasa. Evropska centralna banka ipak ima nešto više manevarskog prostora jer je inflacija u eurozoni na 1,7 odsto, ispod ciljanog nivoa. Banka Engleske, međutim, nalazi se u osjetljivijoj situaciji.
– S obzirom na to koliko je glasanje izbalansirano, mislim da bi ovo moglo dodatno otežati napredak u snižavanju kamatnih stopa dok ne dobijemo više jasnoće o razmjerama početne reakcije cijena nafte i o tome koliko bi ona mogla trajati – rekla je Hetal Mehta, glavna ekonomistica St James’s Placea.
Sukob dolazi u već nervoznom trenutku. Dionice američkih banaka doživjele su u petak najveći pad od Trumpovog tarifnog šoka u aprilu, dok je tehnološki sektor zabilježio pad veći od tri odsto u februaru. Tomasz Wieladek, glavni evropski ekonomista T Rowe Pricea, upozorava na kumulativni efekat.
– Previše šokova događa se odjednom. Venecuela, Grenland, carine i sada Iran, sve to u roku od dva mjeseca – kaže.
Ipak, pojedini analitičari ostaju relativno mirni.
– Uprkos svim nedavnim geopolitičkim događajima, nivo rasta globalne ekonomije i trgovine bio je nevjerovatno otporan – rekao je Innes McFee, glavni ekonomista Oxford Economicsa.
