Premijer Milojko Spajić poručio je na Premijerskom satu da Crna Gora spremno dočekuje turističku sezonu, uz značajno bolju avio-povezanost, rast broja turista u predsezoni i snažnu međunarodnu promociju, dok je u polemici sa opozicijom ocijenio da je fiskalna održivost države „za ponos” i da je penzioni sistem stabilan.

Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića o pripremi turističke sezone, Spajić je rekao da su prvi pokazatelji ohrabrujući i da Crna Gora ove godine ulazi u sezonu sa znatno većim brojem letova i putnika.

„Nikada pripremljeniji ne dočekujemo sezonu”, poručio je Spajić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora će ove godine imati „skoro pa duplo više putnika nego 2022. godine”, a dodatni impuls turizmu trebalo bi da obezbijedi 21 nova avio-linija na oba crnogorska aerodroma.

Premijer je naveo da su efekti već vidljivi, jer je dnevni promet putnika na Aerodromu Podgorica od marta porastao sa 3.200 na između 5.800 i 7.500 putnika, uz očekivanje da će uskoro biti premašeno i 8.000 putnika dnevno.

Dodao je da projekcije za 2026. pokazuju da bi Aerodromi Crne Gore mogli premašiti promet od 3,5 miliona putnika.

Pet miliona eura za podršku novim avio-tržištima

Spajić je saopštio da je ove godine izdvojeno oko pet miliona eura za marketinšku pomoć avio-kompanijama koje otvaraju nova tržišta.

Kao važno tržište posebno je izdvojio Poljsku, ali i nova povezivanja sa evropskim gradovima. Govoreći o Parizu, naveo je da će Crna Gora imati letove preko Transavije, Wizz Aira i Air Montenegra, dok je za Tivat letove potvrdio i British Airways.

Premijer je istakao i značaj nabavke kerozina za snažniju avio-povezanost, navodeći da se kerozin uvozi iz Grčke, a ne iz zalivskih zemalja, i da će Crna Gora biti snabdjevena bolje nego neke članice Evropske unije.

U dijelu saobraćajne infrastrukture, Spajić je kazao da su „sve četiri trake na bulevaru Tivat–Jaz pod asfaltom”, što bi trebalo da olakša saobraćaj tokom ljetnje sezone.

Promocija Crne Gore kroz evropske metroe i globalne kanale

Premijer je rekao da je Crna Gora pojačala međunarodnu promociju, navodeći da je metro u Parizu prvi put oblijepljen slikama naše zemlje.

„Svuda je vidljiva Crna Gora”, rekao je Spajić, dodajući da su u promociju uključeni i influenseri.

Prema njegovim riječima, Nacionalna turistička organizacija pokrenula je i promotivnu kampanju sa Warner Bros Discovery, kroz koju će turistička ponuda Crne Gore biti predstavljena putem Discovery Channel i Travel Channel, čiji mjesečni doseg prelazi 50 miliona gledalaca.

Spajić je naveo i da je Crna Gora u aprilu bila najbolje ocijenjena destinacija u Evropi prema ocjenama Evropske komisije za putovanja, što je, kako je rekao, potvrda zadovoljstva gostiju kvalitetom ponude i usluge.

U predsezoni je, prema njegovim riječima, zabilježen rast broja stranih turista od 5,2 odsto, uz posebno povećanje broja gostiju iz Poljske, Danske i Litvanije.

Festivali, Sveti Stefan i sjever kao potencijal

Premijer je kazao da Vlada računa i na veći doprinos manifestacionog turizma. Podsjetio je da će Crna Gora ponovo biti domaćin Sea Dance festivala, dok će se, kako je naveo, prvi put organizovati i Exit festival.

„Budva i Ulcinj mogu računati na veliki broj gostiju”, rekao je Spajić.

Kao potencijalni impuls turizmu i ekonomiji pomenuo je i mogućnost ponovnog otvaranja hotelskog kompleksa Sveti Stefan, nakon pet godina pauze.

Govoreći o sjeveru, premijer je rekao da taj dio države ostaje najveći razvojni potencijal, uprkos tome što je broj seoskih domaćinstava povećan pet puta u posljednjih pet godina. Dodao je da je kroz Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2026. poseban akcenat stavljen na autentičnu turističku ponudu.

Opozicija: Standard građana uništen

Drugi dio Premijerskog sata obilježila je rasprava o penzijama, životnom standardu i fiskalnoj održivosti.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitao je premijera kako ocjenjuje održivost Fonda PIO i životni standard penzionera u Crnoj Gori. On je optužio Spajića da je njegova ekonomska politika „uništila životni standard građana”.

„Obećavali ste Švajcarsku na Balkanu, a dobili smo uništen životni standard”, kazao je Živković.

On je naveo da građani posljedice takve politike vide kroz cijene u trgovinama i visoke cijene nekretnina, zbog kojih, kako je rekao, mnogi ne mogu da riješe stambeno pitanje.

Spajić je odgovorio da su penzije značajno porasle i da je održivost penzionog sistema neupitna. Prema njegovim riječima, izdvajanja za prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja gotovo su udvostručena u odnosu na 2020. godinu — sa 428,1 milion eura na 837,2 miliona eura planiranih budžetom za 2026.

Premijer je naveo da je najniža penzija 2020. iznosila 145 eura, dok danas iznosi 450 eura. Prosječna penzija je, kako je kazao, od 2021. do 2026. porasla sa 293 na 562 eura.

„Je li bolje nego što je bilo? Bolje je”, rekao je Spajić.

Spajić: Fiskalna održivost najbolja ikad

Govoreći o javnim finansijama, premijer je poručio da je fiskalna održivost Crne Gore najbolja do sada.

„Bez obveznice, neto dug je 2020. godine bio preko 80 odsto, a sada je 55 odsto”, kazao je Spajić.

On je rekao da država od 2020. svake godine ostvaruje suficit tekuće potrošnje i da se nijedan cent novog zaduženja, kako tvrdi, ne koristi za finansiranje plata, penzija i socijalnih davanja, već za kapitalne projekte i otplatu postojećih dugova.

Kada je riječ o inflaciji, Spajić je kazao da treba imati u vidu globalne poremećaje i ratove, ali da je Vlada uradila sve kako bi amortizovala njihove posljedice.

Premijer je naveo i da Crna Gora trenutno ima najveću prosječnu penziju u regionu — 562 eura, u poređenju sa 484 eura u Srbiji, 446 eura u Sjevernoj Makedoniji, 430 eura u Bosni i Hercegovini i 400 eura u Albaniji.

Dodao je da naplata doprinosa za PIO u prvim mjesecima ove godine premašuje planove Vlade i Ministarstva finansija, što, prema njegovim riječima, potvrđuje pozitivne trendove na tržištu rada.

Kao dodatni pokazatelj naveo je stopu nezaposlenosti od 8,85 odsto u martu 2026. godine, za koju je rekao da je najniža od obnove nezavisnosti.

Premijerski sat otvorio je više ekonomskih tema koje će obilježiti naredni period — od uspjeha turističke sezone i avio-povezanosti, preko koncesija za aerodrome, do pitanja standarda građana, održivosti penzionog sistema i javnih finansija.