Globalne zalihe rijetkog zemnog elementa itrija trenutno su na zabrinjavajuće niskim nivoima, prije svega zbog kineskih izvoznih restrikcija, pa se u pojedinim važnim industrijskim sektorima javlja bojazan od nestašice i ogromnog rasta troškova – naročito u proizvodnji aviona, energetici i industriji poluprovodnika.

Kina je glavni izvor ovog elementa, koji se koristi za izradu specijalnih legura u avionskim motorima i za obloge koje štite od visokih temperatura. Peking je u aprilu uvrstio itrij i još šest rijetkih minerala na listu sirovina za koje se zabranjuje izvoz, kao odgovor na carine američke vlade.

Iako je sastanak na visokom nivou prošlog mjeseca između američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog predsjednika Sija Đinpinga nakratko pobudio nadu da bi se probleme moglo riješiti, situacija je i dalje veoma teška. Peking je nakon tog sastanka ublažio neka ograničenja na rijetke zemne elemente, ali restrikcije iz aprila ostaju na snazi, što otvara pitanje kako će se američka industrija nositi sa tim izazovom.

Izvozne kontrole, po kojima svaki izvoznik mora dobiti posebno odobrenje kineskih vlasti, značajno su usporile i otežale izvoz itrija iz Kine, tvrde brojni trgovci sirovinama i analitičarka Ellie Saklatvla iz kompanije Argus.

“Dozvole koje su do sada izdate odnose se samo na male pošiljke i još uvijek vidimo velika kašnjenja u isporukama. Kineske restrikcije nesumnjivo su pojačale potragu za nabavkom itrija, i takvo stanje traje mjesecima,” kaže Saklatvla.

Nabavne cijene itrij-oksida, praškastog materijala koji se koristi za izradu termalnih obloga, porasle su za 4.400 odsto od januara ove godine i trenutno se kreću oko 270 dolara po kilogramu, prema podacima Argusa. Cijene na kineskom tržištu, od oko 7 dolara po kilogramu, porasle su za 16 odsto u istom periodu – iako trenutno lagano padaju.

Američka industrijska udruga Aerospace Industries Association (AIA) navodi da je itrij ključna sirovina za najmodernije mlazne motore i da “sarađuju s Vašingtonom” na proširenju domaćih kapaciteta iz američkih izvora.

“Naš lanac snabdijevanja i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza iz Kine – a ta zavisnost je sada, zbog rastuće nestašice, dovela do porasta troškova proizvodnje,” rekao je potpredsjednik AIA za međunarodne poslove, Dak Hardwick.

Nestašica itrija mogla bi predstavljati veliki problem i za industriju poluprovodnika, gdje se itrij koristi za zaštitne premaze i termalnu izolaciju. Reuters prenosi riječi jednog izvora iz te industrije, koji je opisao stepen nestašice kao “9 od 10.”

Richard Thurston, predsjednik kompanije Great Lakes Semiconductor, kaže da će nestašica produžiti vrijeme proizvodnje, povećati troškove i smanjiti efikasnost opreme – iako zatvaranje fabrika zasad nije izgledno. Problem bi, ipak, mogao biti veći za najveće proizvođače: “Nestašice materijala sve više će postajati usko grlo za industriju,” kaže Thurston.

Osim u avionskim motorima i čipovima, premazi od itrija koriste se i u plinskim elektranama, za zaštitu lopatica turbina od ekstremnih temperatura.

Japanski Mitsubishi Heavy, jedan od najvećih proizvođača plinskih turbina, navodi da za sada nemaju problema s proizvodnjom zbog nestašice. S druge strane, Christian Bruch iz Siemens Energy-ja kaže da kompanija radi na diversifikaciji nabavke rijetkih zemnih metala, ali da će biti potrebno neko vrijeme da se to ostvari.

Kineski izvoz itrija u SAD počeo je usporavati početkom godine, prije potpunog zaustavljanja u aprilu kada su uvedene zabrane i sistem izvoznih dozvola, pokazuju carinski podaci do septembra. Istovremeno, izvoz u druge zemlje svijeta pao je oko 30 odsto. Trgovci upozoravaju da je malo vjerovatno da će se te pošiljke preusmjeriti prema SAD, jer se boje da bi Kina mogla oduzeti dozvole i njima.

Tržište itrija je veoma netransparentno, pa je teško dobiti pouzdane informacije o zalihama van Kine. Neki izvori iz industrije tvrde da ima zaliha za 1 do 12 mjeseci proizvodnje, dok drugi navode da se situacija znatno razlikuje od kompanije do kompanije.

Neki trgovci rijetkim mineralima za Reuters su izjavili da su im zalihe pale sa 200 tona na samo 5 tona. Dva izvora iz avio-industrije navela su da cijene rastu, ali da nestašice za sada nijesu poremetile proizvodnju. Mark Burns, predsjednik američke kompanije Gulfstream Aerospace, kaže da dostupnost itrija minimalno utiče na njihov rad. “Čuo sam da se govori o problemu, ali više na marginama. Zasad nema uticaja na naše isporuke,” rekao je Burns.

SAD u potpunosti zavisi od uvoza itrija. U januaru je uvezeno nešto više od 60 tona, od čega 93 odsto direktno iz Kine. Preostalih 7 odsto dolazi sa drugih nalazišta, ali se prerada i dalje odvija u Kini, navodi USGS.

To bi se uskoro moglo promijeniti. Kompanija ReElement Technologies iz Indiane planira započeti proizvodnju itrij-oksida u količini od 200 tona godišnje – oko 16 tona mjesečno – do decembra ove godine, uz povećanje na 400 tona godišnje do marta 2026.

Prema USGS-u, SAD je tokom 2024. uvezao oko 470 tona proizvoda od itrija.