Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 25 odsto na većinu uvoza iz Brazila, koje će stupiti na snagu sljedeće sedmice, čime je okončana jednogodišnja istraga o praksama koje Vašington smatra nepoštenim. Odluka je ponovo rasplamsala tenzije sa tom latinoameričkom državom nakon propasti pregovora.
Mjera, preduzeta prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, usmjerena je na brazilske prakse, među kojima su naredbe kojima se američkim tehnološkim kompanijama, uključujući X, Metu i Google, nalaže uklanjanje određenih političkih sadržaja i suspenzija naloga američkih državljana, povlašćene carine za Meksiko i Indiju, slaba zaštita prava intelektualne svojine i tržišne barijere za etanol.
Carina od 25 odsto, koja bi trebalo da stupi na snagu 22. jula, primjenjivaće se na većinu uvoza iz Brazila, uz izuzetke za određenu robu, poput govedine, soka od pomorandže, aviona i djelova za avione, kao i energenata.
Brazilsko Ministarstvo trgovine nije odmah odgovorilo na zahtjev CNBC-a za komentar.
Nove carine uvedene su nakon što je Vrhovni sud u februaru poništio prethodne carine od 50 odsto koje je predsjednik Donald Tramp uveo na brazilsku robu, zadržavajući samo globalnu carinu od 10 odsto.
Tramp je pokušao da povrati ovlašćenja u oblasti carinske politike pokretanjem istraga prema članu 301, koji mu omogućava da uvede carine zemljama za koje se utvrdi da primjenjuju nepoštene trgovinske prakse, bez dodatnog odobrenja Kongresa.
Dodatne carine potrebne su kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi za američke radnike i kompanije, saopštila je kancelarija američkog trgovinskog predstavnika.
U objavi na mreži X, ubrzo nakon zvaničnog saopštenja, državni sekretar Marko Rubio kazao je da vlada predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve „nije pregovarala u dobroj vjeri“ i da su carine cijena Luline odluke da „sopstveni ego stavi ispred postizanja dogovora“.
Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih razgovora, uključujući nekoliko sastanaka na visokom nivou između brazilskih zvaničnika i predstavnika kancelarije američkog trgovinskog predstavnika tokom posljednjih sedmica.
Lula je, prema izvještajima medija, prošlog mjeseca rekao da Brazil neće prihvatiti način na koji se postupa prema njegovoj zemlji, osvrćući se na tadašnji Trampov prijedlog o uvođenju dodatnih carina od 25 odsto.
Odvojena američka istraga o primjeni prisilnog rada mogla bi dovesti do uvođenja dodatne carine od 12,5 odsto na brazilsku robu, povrh postojećih 25 odsto. Odluka bi trebalo da bude donesena sljedeće sedmice.
Spor se proširio i na predstojeće predsjedničke izbore u Brazilu, zakazane za oktobar. Lula je optužio senatora Flavija Bolsonara da je pomogao u pokretanju carinskih mjera nakon posjete Vašingtonu.
Bolsonaro je to negirao i poručio da planira da ubijedi Trampovu administraciju da odgodi uvođenje carina do završetka izbora.
(Seebiz)
