Globalno tržište spajanja i preuzimanja dostiglo je rekordan nivo u prvoj polovini godine, uprkos ratovima, volatilnosti tržišta i neizvjesnijem makroekonomskom okruženju.
U prvih šest mjeseci dogovorene su transakcije vrijedne 2,8 biliona dolara, što je 49 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci London Stock Exchange Groupa.
Rast su podstakli veliki poslovi, povoljniji regulatorni okvir u SAD-u i pokušaji kompanija da se pozicioniraju u ekonomiji koju sve snažnije mijenja vještačka inteligencija.
Prema bankarima i pravnim savjetnicima, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa doprinijela je jačanju aktivnosti ublažavanjem antimonopolskog pristupa. Istovremeno, kompanije i investitori sve češće koriste preuzimanja kako bi odgovorili na promjene koje donosi AI, od data centara i energetike do softvera, biotehnologije i industrije.
„Ovo je okruženje u kojem se preuzima rizik i u kojem se poslovi mogu zaključiti“, rekao je Ben Goodchild, partner u advokatskoj kancelariji Paul Weiss. Dodao je da uprave razmatraju sve opcije, uključujući transakcije koje se događaju jednom u ciklusu.
Među najvećim poslovima ove godine je spajanje Dominion Energyja i NextEra Energyja, kojim nastaje američki komunalni gigant vrijedan 420 milijardi dolara. Taj posao dio je šireg talasa transakcija povezanih sa rastom potrošnje električne energije zbog vještačke inteligencije i velikih potreba data centara.
AI trka podstakla je i tehnološke transakcije. SpaceX je nakon velike inicijalne javne ponude dogovorio preuzimanje kompanije Cursor, koja razvija alat za programiranje, vrijedno 60 milijardi dolara, čime je tehnološki sektor postao najaktivniji u M&A poslovima.
Ove godine zabilježeno je rekordnih 47 transakcija vrijednih više od deset milijardi dolara, što je 62 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Podaci LSEG-a sežu do 1980. godine, pišu Financije.hr.
Ukupna vrijednost transakcija u prvoj polovini godine, 2,83 biliona dolara, premašila je i 2,74 biliona dolara iz prve polovine 2021, kada se tržište spajanja i preuzimanja snažno oporavljalo nakon pandemijskog zastoja.
Talas poslova nastavljen je i krajem juna. Martin Marietta Materials dogovorio je spajanje u gotovini i dionicama sa dobavljačem krečnjaka Lhoist North America, vrijedno 13,5 milijardi dolara, dok je Rocket Lab najavio preuzimanje satelitskog operatera Iridium Communications vrijedno osam milijardi dolara.
Među značajnijim transakcijama su i Foxovo preuzimanje proizvođača streaming uređaja Roku, vrijedno 22 milijarde dolara, kao i niz manjih biotehnoloških akvizicija, dok velike farmaceutske kompanije traže nove ljekove i pokušavaju da nadoknade pritisak isteka patenata.
„U upravama postoji sklonost djelovanju“, rekao je Charlie Bouckaert, globalni rukovodilac za spajanja i preuzimanja u JPMorgan Chaseu. Prema njegovim riječima, kompanije razumiju da i stajanje u mjestu nosi rizike, pa strateška potreba za potezima sve češće nadmašuje neizvjesnost.
Nakon tehnologije, najaktivniji sektori bili su energetika, elektroenergetski sektor i industrija. Kompanije u manje aktivnim sektorima takođe se okreću preuzimanjima, bilo kako bi se uključile u AI investicioni ciklus, bilo kako bi se odbranile na tržištu u kojem investitori sve više favorizuju najveće kompanije.
„AI u širem smislu, bilo da je riječ o samoj AI industriji, sektorima u kojima AI stvara prilike ili industrijama koje AI remeti, pokreće veliki dio tržišta“, rekao je Sarkis Jebejian, partner u Kirkland & Ellisu.
Rast vrijednosti poslova dogodio se uprkos tome što je broj transakcija pao devet odsto, na najniži nivo od 2020. godine. To znači da tržište trenutno nose megaposlovi, dok je broj manjih preuzimanja slabiji.
Manje transakcije pod pritiskom su većih rizika, uključujući volatilne cijene energije i strah da bi vještačka inteligencija mogla promijeniti ili ugroziti postojeće poslovne modele.
Talas megaposlova donio je i snažan rast prihoda investicionim bankama. Goldman Sachs trebalo bi da bude najveći dobitnik, jer je savjetovao u transakcijama vrijednim više od bilion dolara.
Geografski gledano, rast su predvodili SAD i Evropa. Vrijednost transakcija u SAD-u porasla je 77 odsto, a u Evropi 105 odsto. U azijsko-pacifičkom regionu vrijednost poslova pala je oko 2,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ipak, evropska slika nije jednoznačna. Iako je vrijednost transakcija snažno porasla, broj poslova pao je 14,2 odsto, dijelom zbog većeg uticaja rata sa Iranom na poslovnu klimu u regionu.
„Postoji razlika između aktivnosti u SAD-u i izvan SAD-a. Povjerenje u SAD-u nije pogođeno, dok je u Evropi došlo do materijalnog uticaja na broj transakcija“, rekao je Nick Rumsby iz advokatske kancelarije Cleary Gottlieb.
Među najvećim evropskim poslovima su spajanje prehrambene divizije Unilevera sa američkim proizvođačem začina i umaka McCormick, vrijedno 66 milijardi dolara, kao i borba za preuzimanje italijanske banke Monte dei Paschi di Siena.
Ujedinjeno Kraljevstvo posebno se istaklo po rastu stranih preuzimanja. Inostrani kupci ciljaju kompanije izlistane u Londonu zbog percepcije da se njima trguje uz diskont u odnosu na američke konkurente, pri čemu su industrijske grupe posebno atraktivne.
„Ako gledate britansko tržište, i dalje postoji osjećaj da su mnoge kompanije potcijenjene u odnosu na uporedive kompanije u SAD-u“, rekao je Rumsby.
Transakcije koje uključuju kompanije u vlasništvu private equity fondova porasle su 54 odsto, na 601 milijardu dolara. To je pozitivan signal za industriju koja pokušava da proda imovinu vrijednu bilione dolara nakon godina slabije izlazne aktivnosti.
Steve Baronoff, globalni predsjednik za M&A u Bank of Americi, smatra da bi povoljan period za transakcije mogao potrajati veći dio 2027. godine.
„Raspoloženje u upravama sada je: propuštamo li nešto? Ulazimo u period u kojem ljudi govore da je sada vrijeme za hrabrost“, rekao je.
Rekordna prva polovina godine pokazuje da se tržište preuzimanja vratilo, ali drugačije nego u prethodnim ciklusima. Broj poslova je manji, ali oni koji se događaju znatno su veći. Vještačka inteligencija, energetska infrastruktura i potraga za obimom postali su glavni razlozi zbog kojih kompanije žele da kupuju, spajaju se i zauzmu pozicije prije konkurencije.
