Prvi dan Treće međunarodne konferencije Montenegro Financial Markets završen je stručnim predavanjem „Razvoj platnog sistema u Crnoj Gori: šta znači za banke i biznis“, koje je održao Kjeld Herrman, osnivački partner konsultantske kompanije Paylume iz Brisela, zajedno sa dr Zoricom Kalezić, viceguvernerkom Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Oni su ukazali na kjučne korake koje je domaći finansijski sektor prešao u transformaciji platnog prometa.
Kalezić je podsjetila da je prije dvije godine, na prvoj konferenciji, tema SEPA integracije djelovala kao daleki cilj: „Imali smo velike snove da postanemo članica SEPA, tada su ciljevi bili daleko, ali danas smo svega 21 dan od prve SEPA transakcije. Zahvaljujući svim komercijalnim bankama u Crnoj Gori – njih jedanaest – uspjeli smo da postanemo dio SEPA tržišta.“
Prema njenim riječima, za ovaj uspjeh bilo je neophodno usklađivanje zakonskog okvira sa pravnim tekovinama EU, što je u potpunosti implementirano od februara 2025. Proces je podrazumijevao 245 izvještaja banaka, više od 100 radnih sastanaka i pet radionica sa savjetnikom Kjeldom Hermanom, koji je pomogao da se prevaziđu strateške i operativne prepreke. „SEPA je samo jedan dio šire slagalice unapređenja pejzaža plaćanja“, naglasila je Kalezić.
Dodala je da su uvedene i gornje granice za SEPA transakcije, dok je dnevni transfer za fizička lica do 200 eura sveden na svega dva centa: „Zahvalna sam što su sve banke odlučile da te naknade budu gotovo na nuli. Htjeli smo da osnažimo fizička lica i pokažemo im da su dio Evrope, jer su to naknade koje postoje u EU. Očekuje se da će se za skoro 14 miliona eura smanjiti prihodi banaka, pa će one morati da prilagode stare poslovne navike i da se manje oslanjaju na SWIFT. Ulazimo u oblast međunarodne konkurencije i savjet bankama je da odmah krenu sa tim, a ne da čekaju“, naglasila je Kalezić.
Herrman je istakao da je Crna Gora u kratkom roku napravila ogroman iskorak ka modernizaciji platnog sistema: „Broj transakcija po glavi stanovnika u Crnoj Gori je svega polovina evropskog prosjeka. To je dijelom posljedica visokih troškova transfera, ali i sporije digitalizacije i nedostatka finansijske edukacije.“ Podsjetio je da su prosječne naknade za međunarodne transfere u Crnoj Gori 2024. godine iznosile čak 73,4 eura, dok su pojedini transferi bili i 20 puta skuplji od evropskog standarda.
Posebno je naglasio da korporativni sektor u Crnoj Gori nedovoljno koristi digitalne kanale – tek oko tri odsto kompanija u najvećim bankama koristi internet i mobilno bankarstvo. „Digitalno poslovanje ima ogromnu troškovnu prednost nad klasičnim modelom. U većini razvijenih tržišta fizički odlasci u banku postali su rijetkost – u proteklih deset godina bio sam svega dva puta u banci“, rekao je Herrman.
Govoreći o budućnosti, naglasio je da SEPA integracija otvara prostor za dolazak potpuno digitalnih banaka na crnogorsko tržište i pritisak na snižavanje cijena transakcionih usluga: „U većini evropskih zemalja već godinama ne plaćam naknade za transakcije – uvijek su bile nula. Potrebno je vrijeme da se promijene navike, ali smjer razvoja je jasan.“
Na kraju, Herrman je čestitao CBCG i bankarskom sektoru na „impresivnom tempu napretka“ i istakao da će kao novi predstavnik crnogorskih banaka u okviru IPCom-a u Briselu nastaviti da se zalaže za njihove interese na evropskom tržištu platnih usluga.
