Kartel OPEC+, čiji je Iran jedan od osnivača, u nedjelju je povećao svoju proizvodnu kvotu za 220.000 barela dnevno, što je iznad ranije očekivanog povećanja od 137.000 barela dnevno.
Prema navodima iz naftne industrije, postojale su spekulacije da bi se savez mogao odlučiti na značajnije povećanje proizvodnje kako bi se ublažio pritisak na cijene nafte na početku sedmice, iako se očekuje da će efekat biti ograničen zbog povećanog geopolitičkog rizika, kazao je León iz kompanije Rystad Energy.
Iran trenutno proizvodi oko 3,4 miliona barela nafte dnevno, što predstavlja približno četiri odsto globalne ponude, dok izvoz iznosi između jednog i dva miliona barela dnevno, prema podacima kompanije Kpler. Većina tih, sankcijama pogođenih isporuka završava na kineskom tržištu.
Iako američki predsjednik Donald Trump u subotu nije eksplicitno naveo da Sjedinjene Američke Države žele rušenje iranskog režima predvođenog vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, tokom obraćanja je poručio da iranske oružane snage moraju birati između predaje ili „sigurne smrti“, te je pozvao demonstrante u Iranu da svrgnu vlast.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu, međunarodnu referentnu cijenu, porasli su oko 2,9 odsto i u petak zatvoreni iznad nivoa od 72,80 dolara po barelu. Istovremeno, američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) ojačala je gotovo 2,8 odsto i trgovala se iznad 67 dolara po barelu do zatvaranja tržišta.
Ukoliko tokom vikenda ne dođe do deeskalacije sukoba, cijene nafte mogle bi porasti za dodatnih 10 do 20 dolara po barelu nakon ponovnog otvaranja tržišta, izjavio je za Yahoo Finance Jorge León, direktor geopolitičke analize u Rystad Energyju.
„S obzirom na razmjere odmazde, većina strateške inicijative sada je na Iranu“, rekao je León. „Način na koji Teheran odluči odgovoriti u narednih 24 do 72 sata – posebno kada je riječ o energetskoj infrastrukturi ili regionalnom pomorskom saobraćaju – biće ključni faktor koji će kratkoročno određivati kretanje cijena nafte.“
(Izvor: Seebiz)
