Žene u nadzornim odborima najvećih njemačkih kompanija prvi put nakon dugogodišnjeg rasta bilježe stagnaciju i pad.
Prema analizi konsultantske kuće Russell Reynolds Associates, udio žena u nadzornim odborima kompanija iz sastava DAX-a smanjio se drugu godinu zaredom.
Riječ je o simboličnom padu od 0,1 procentni poen, na 38,3 odsto među predstavnicima akcionara u nadzornim odborima. Međutim, važniji signal dolazi iz strukture novih imenovanja.
Među novoizabranim članovima odbora žene sada čine samo 32 odsto, što je najniži nivo u ovoj deceniji.
DAX prvi put pokazuje ozbiljan zastoj
Podaci označavaju preokret nakon petnaest godina gotovo kontinuiranog rasta zastupljenosti žena u korporativnom vrhu Njemačke.
Početkom prošle decenije žene su držale tek oko sedam odsto mjesta u nadzornim odborima najvećih njemačkih kompanija. Do 2024. njihov udio premašio je 40 odsto.
Sada se taj trend prvi put ozbiljnije usporava.
To je posebno važno jer DAX okuplja 40 najvećih njemačkih kompanija prema tržišnoj kapitalizaciji i često služi kao indikator šireg smjera evropskog korporativnog upravljanja.
Problem više nijesu samo kvote
Njemačka je posljednjih godina kroz regulatorne promjene snažno podsticala veću zastupljenost žena u nadzornim odborima. Međutim, analiza pokazuje da formalne kvote same po sebi više nijesu dovoljne za nastavak rasta.
Ključni problem sada postaje struktura korporativne hijerarhije.
Prema podacima studije, žene koje ove godine odlaze ili uskoro napuštaju nadzorne odbore u prosjeku su na tim pozicijama provele 5,4 godine. Kod muškaraca prosječni mandat iznosi 9,5 godina.
To znači da žene i dalje imaju kraći institucionalni kontinuitet i slabije dugoročno pozicioniranje unutar sistema korporativnog upravljanja.
Kompanije u nesigurnim vremenima biraju “provjerene profile”
Jens-Thomas Pietralla upozorio je da dvije godine bez napretka ka ravnopravnijoj zastupljenosti nijesu pozitivan signal, posebno jer se ostatak Evrope i dalje kreće ka većem uključivanju žena u upravljačke strukture.
Dodao je i da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na ključnim vodećim funkcijama.
To otkriva dublji problem njemačkog korporativnog modela.
U periodima ekonomske i geopolitičke nesigurnosti kompanije često preferiraju kandidate koji već imaju iskustvo izvršnih direktora. Budući da je relativno mali broj žena u prošlosti vodio velike kompanije iz sastava DAX-a, baza kandidatkinja ostaje ograničena.
Drugim riječima, današnja neravnoteža rezultat je odluka i struktura koje su stvarane godinama.
Najviše pozicije ipak bilježe blagi pomak
Iako ukupni trend usporava, na najvišim funkcijama vidljiv je određeni napredak.
Nakon imenovanja Sabrine Soussan za predsjednicu nadzornog odbora Continental AG, žene sada vode pet nadzornih odbora kompanija iz sastava DAX-a.
Ako Amparo Moraleda u oktobru preuzme čelnu funkciju u nadzornom odboru Airbusa od Renéa Obermanna, udio žena na čelu odbora dodatno bi porastao na oko 15 odsto.
To pokazuje da se promjene ipak dešavaju, ali sporije nego što se očekivalo prije nekoliko godina.
Evropa ide jednim smjerom, Njemačka drugim
Zastoj u Njemačkoj dolazi u trenutku kada mnoge evropske kompanije i institucije i dalje jačaju politike ravnopravnije zastupljenosti.
Zato aktuelni podaci iz DAX-a imaju šire značenje od same statistike.
Oni pokazuju da povećanje broja žena u nadzornim odborima ne zavisi samo od regulatornih pravila, već i od toga koliko kompanije dugoročno razvijaju žene za izvršne i strateške pozicije.
Bez većeg broja žena na funkcijama izvršnih direktorica i članica uprava, korporativni sistem teško može stvarati stabilan bazen kandidatkinja za vodeće nadzorne funkcije.
Upravo zato njemački slučaj postaje važna lekcija za evropski korporativni sektor: formalni napredak može biti brz, ali održavanje ravnoteže zahtijeva mnogo dublju promjenu poslovne strukture i načina upravljanja talentima.
