Njemačka ekonomija je značajno više rasla u prvom kvartalu ove godine nego što je ranije procijenjeno, zbog povećanih narudžbina za izvoz i industriju, uoči stupanja na snagu američkih carina, pokazuje nova procjena objavljena u petak.
Njemačka privreda je, prema najnovijim podacima, u prvom kvartalu 2025. godine porasla za 0,4 odsto u odnosu na prethodni kvartal, saopštio je njemački zavod za statistiku, što je dvostruko više od preliminarne procjene od 0,2 odsto.
Njemački bruto domaći proizvod (BDP) se u posljednjem kvartalu prošle godine smanjio za 0,2 odsto, što je ponovo izazvalo bojazan od recesije, koja se definiše kao dva uzastopna kvartala negativnog rasta. Proizvodnja i izvoz zabilježili su nešto jači rast nego što se prvobitno pretpostavljalo u martu ove godine, rekla je Ruth Brand, šefica statističkog zavoda, u objašnjenju revidiranih podataka. Uvoznici iz SAD-a ubrzali su svoju nabavku robe iz Njemačke prije nego što novi carinski režim stupi na snagu.
Prema novim podacima, Njemačka – najveća ekonomija Evrope – nadmašila je prosječnu stopu rasta u eurozoni od 0,3 odsto u prvom kvartalu, saopštili su iz statističkog zavoda.
„Današnje brojke su konačno vratile skoro zaboravljenu relikviju prošlosti: njemačka ekonomija nas i dalje može pozitivno iznenaditi“, rekao je Carsten Brzeski, analitičar za makroekonomska kretanja u banci ING, dodajući da će taj efekat najvjerovatnije biti jednokratan.
Usporena njemačka privreda nije zabilježila ovakav rast još od trećeg kvartala 2022. godine, kada je porasla za 0,6 odsto. Veliko je pitanje može li se makar dio tog zamaha prenijeti u naredni kvartal. Kada je riječ o izvozu i proizvodnji, drugi kvartal će vjerovatno biti slabiji, s obzirom da su preventivni efekti najavljenih carina odigrali ključnu ulogu u prva tri mjeseca, rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista u Hamburg Commercial Bank.
„Međutim, ciklična komponenta je vidljiva i u proizvodnji, kako pokazuju rani pokazatelji do maja ove godine – a snažna potrošnja je već neko vrijeme bila očekivana, s obzirom na realni rast plata. Zbog toga ipak postoji nekoliko razloga da se vjeruje da će se uzlazni trend nastaviti“, rekao je De la Rubia.
Brzeski je naveo da će, kratkoročno gledano, negativni efekti nadvladati pozitivne – iako se napokon pojavljuju znakovi cikličnog pražnjenja zaliha, što je obično dobar znak za industrijsku proizvodnju u narednim mjesecima.
„Dugoročno gledano, postoje dobri razlozi za veći optimizam“, kazao je Brzeski, pominjući javnu potrošnju i novi infrastrukturni fond od 500 milijardi eura koji je u martu odobrio njemački parlament. Njemački privredni rast u prvom kvartalu podstaknut je trgovinom i domaćom potrošnjom. Izvoz je porastao za 3,2 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je potrošnja domaćinstava zabilježila jači rast od prethodnog kvartala i porasla za 0,5 odsto, prenose Financije.hr.
S druge strane, državna potrošnja se smanjila za 0,3 odsto u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na posljednja tri mjeseca 2024. godine. Prema podacima statističkog zavoda, razlog za to je privremeni budžet. Nakon raspada koalicije bivšeg kancelara Olafa Scholza u novembru prošle godine, odlazeća vlada nije imala vremena da usvoji novi budžet za 2025. godinu, pa je Njemačka od početka godine primjenjivala privremeni budžet.
Investicije su u prvom kvartalu takođe porasle, za 0,9 odsto, u odnosu na posljednji kvartal 2024. godine.
