Njemačka industrijska proizvodnja pala je u avgustu na nivo iz 2005. godine, jer je proizvodnja u važnoj automobilskoj industriji zemlje pala za 18,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.
Neočekivano loši podaci stižu u trenutku kada će se njemački kancelar Friedrich Merz u četvrtak u Berlinu sastati s čelnicima domaćih proizvođača automobila kako bi razgovarali o problemima sektora koji se bori. Merz je obećao ponovno oživjeti najveću privredu eurozone, ali je ona do sada stagnirala, prenosi Seebiz.
Ukupno, industrijska proizvodnja pala je za 4,3 odsto u avgustu u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su sezonski prilagođeni podaci objavljeni u srijedu. Ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđali su manji pad od 1 odsto.
Isključujući kratke i privremene šokove tokom globalne finansijske krize i na vrhuncu pandemije kovida-19, podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja na najslabijem nivou od 2005. godine. Gotovo je 20 odsto ispod svog vrhunca prije pandemije. Proizvodnja automobila izvan ta dva krizna perioda na najnižem je nivou od 2000. godine.
Industrijska proizvodnja „padala je kao kamen“, napisao je ING-ov globalni direktor makroekonomije Carsten Brzeski u bilješci klijentima, dodajući da je porastao rizik od ponovnog pada Njemačke u tehničku recesiju, s dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a.
Claus Vistesen, glavni ekonomista eurozone u savjetodavnoj kompaniji Pantheon Macroeconomics, nazvao je industrijske podatke „ružnim“, ali je primijetio da su jednokratni efekti djelimično iskrivili brojke.
Prema podacima njemačkog statističkog zavoda, „oštar pad“ proizvodnje automobila djelimično je uzrokovan kasnijim zatvaranjem fabrika automobila zbog praznika ove godine, kao i promjenom proizvodnje.
Međutim, upozorenje o profitu njemačkog proizvođača automobila BMW, objavljeno kasno u utorak, bilo je najnoviji podsjetnik na strukturne izazove industrije koja se bori s prelaskom na električna vozila, slabom prodajom u Kini i američkim carinama na uvoz.
Njemačka privreda zaglavljena je u stagnaciji više od tri godine.
Merz pokušava da oživi rast kroz ogroman plan javne potrošnje finansiran zaduživanjem, ali se ekonomija smanjila za 0,3 odsto u drugom tromjesečju, jer je njen izvozno zavisni proizvodni sektor pogođen globalnim trgovinskim napetostima.
